Ruski predsjednik Vladimir Putin imao je veličanstvenu proslavu svog 63. rođendana. Upravo na taj dan ruski krstareći projektili premijerno su ispaljeni s Kaspijskog mora da bi, preletjevši 1500 kilometara, pogodili zadane mete u Siriji. Potom je Putin, kao vrhunac dana, igrajući hokej s veteranima NHL-a izborio pobjedu svog hokejskog tima 15:10, pri čemu je sam zabio čak sedam pogodaka, hrabren povicima 'sretan rođendan' iz publike. Dan ranije Putin je potpisao zakon o sportskom programu za mlade pod imenom 'Spremni za rad i obranu'. Vladimir Putin zna da dominira onaj koji dominira nad porukom. To je lenjinizam 21. stoljeća
Hokejsku utakmicu i Putinovo dizanje pehara prenosila je državna televizija, jednako kao i izrežirani susret Putina s ministrom obrane Sergejom Šojguom. 'Činjenica da smo lansirali precizno oružje s Kaspijskog mora na udaljenost od oko 1500 kilometara i pogodili sve zacrtane ciljeve, pokazuje dobar rad naših vojnih tvornica i znanje našeg osoblja', kazao je tom prilikom Putin.
Činjenica je da Rusi sada tuku Amerikance njihovim propagandnim oružjem. Napad projektila praćen je spektakularnim, dobro režiranim videosnimkama koje počinju jutrom na brodu na Kaspijskom moru na kojem vojnik prima naredbu, da bi potom nad nebom zabljesnuli ispaljeni projektili, a zatim nas grafika odvela njihovom putanjom do pogođenog cilja. Rusko ministarstvo obrane video je vrlo brzo nakon izvedenog prvog napada postavilo na YouTube, Facebook i Twitter.
Na društvenim mrežama se podaci redovito osvježuju snimkama iz dronova i podacima o zračnim napadima, dokazujući kako su Rusi, paralelno uz ratne aktivnosti, vrlo spremni i za informacijski rat. Sve je praćeno press-konferencijama na kojima se, također, pokušava imitirati američki stil. Taktika u velikoj mjeri podsjeća na onu koju su Amerikanci koristili prilikom napada na Irak 2003. godine, jedino što su se u međuvremenu kanali distribuiranja proširili.
'Rusi su pametni. Oni razumiju da dominira onaj koji ima dominaciju nad porukom. To je lenjinizam 21. stoljeća', konstatirao je Harlan Ullman, savjetnik Atlantskog vijeća u Washingtonu za Slobodnu Europu, dodajući: 'Putin sada kupi priznanja za isto ono što smo mi radili. On se pobrine za politički kontekst, a potom to Ministarstvo obrane proširi PR-om koji sliči na Hollywood ili onaj s Madison Avenuea. Kroz stisnute zube, morate im se diviti'.
Putinova propaganda upućena je paralelno i prema domaćoj i prema inozemnoj javnosti i na oba terena žanje priličan uspjeh.
Prije prošlotjednog napada Rusije na ciljeve u Siriji, većina ruskog stanovništva bila je protiv ruske vojne intervencije u toj zemlji. Od vremena intervencije u Ukrajini, gospodarsko stanje u Rusiji znatno se pogoršalo, prije svega zbog pada cijena nafte i gospodarskih sankcija. Vojna intervencija u Siriji, prema nekim navodima u tisku, financira se iz mirovinskih fondova i pitanje je koliko je to dugoročno održivo. Međutim, dobro režirana predstava preokrenula je raspoloženje u ruskoj javnosti. Prema istraživanju moskovskog Levada centra objavljenom tjedan dana od početka akcije, rusku intervenciju u Siriji sada podupire 72 posto ispitanika.
Jedno drugo ovotjedno istraživanje istog centra pokazuje visok stupanj povjerenja građana u institucije, najviše u predsjednika. U stjecanju povjerenja najviše je pomogla vanjskopolitička agenda koja se odnosila prvo na ukrajinsku krizu, a sad na Siriju – što se sve podvodi pod obračun s opasnostima koje ugrožavaju zemlju. Tijekom protekle godine udio onih koji smatraju da institucije vlasti ne zaslužuju povjerenje porastao je s 10 na 17 posto, ali sada se polako vraća na prijašnje razine.
Što se tiče međunarodne javnosti, Putin nailazi na odobrenje istih onih koji su odobravali i njegove akcije u Ukrajini. Podsjetimo kako je šest mjeseci nakon ruske aneksije Krima i sam glavni zapovjednik NATO-a, general Philip Breedlove priznao da su taj informacijski rat izgubili, rekavši kako je to bio 'najdojmljiviji informacijski blitzkrieg kojeg smo vidjeli u povijesti informacijskog ratovanja'.
NATO je prije nekoliko mjeseci najavio kako će uložiti dodatne napore upravo u propagandni protuudar.
Najsvježija ilustracija tog propagandnog rata je slučaj s ruskim krstarećim raketama koje su navodno pale na Iran, zemlju koja je ruski saveznik u sirijskoj akciji. Informaciju da su četiri projektila ispaljena s brodova u Kaspijskom moru pala na ruralno područje Irana, prvi je objavio CNN, pozivajući se na izjave anonimnih američkih dužnosnika.
'Dokažite, molim', zavapio je odmah RT, glavni kanal za distribuiranje stavova ruskih vlasti u inozemstvu, donoseći izjavu glasnogovornika Ministarstva obrane Igora Konašenkova. 'Za razliku od CNN-a, mi ne širimo informacije pozivajući se na anonimne izvore, već pokazujemo lansiranje projektila i način na koji pogađaju ciljeve gotovo u realnom vremenu', poručio je, naglašavajući kako se mete napada fotografiraju prije i poslije napada te da dronovi danonoćno snimaju sirijsko nebo. Da su četiri od 26 ispaljenih projektila pala na Iran demantiralo je i iransko ministarstvo obrane.
RT, odnosno Russia Today, postao je, barem po vlastitim tvrdnjama, najgledanija mreža na YouTubeu s više od dvije milijarde pregleda. Iako su se tijekom prošlih mjeseci proširile tvrdnje da je broj pregleda RT preuveličan kako bi se opravdale stotine milijuna dolara uloženih od ruskih vlasti (od osnivanja 2005. do 2013. ruska vlada je u RT uložila oko dvije milijarde dolara), činjenica je da kad se primjene i vrlo konzervativne metode mjerenja, RT ima gledateljstvo od više stotina milijuna ljudi koji ga van Rusije prate redovito, a njihove informacije padaju na plodno tlo među recipijentima u zapadnoj Europi koji o 'američkom imperijalizmu' imaju stvoren stav, ako ne od ranije, onda od neopravdanog američkog napada na Irak 2003. godine.
Informacija s kojom se ovih dana RT najviše zabavlja je izbjegavanje britanskog blogera Eliota Higginsa, pokretača građanske istraživačke platforme Bellingcat, da se sretne i popriča s novinarima RT-a. Higgins je, podsjetimo, bloger koji je analizirajući u svom domu video snimke na YouTubeu otkrio da se sirijska oporba koristi oružjem dopremljenim iz Hrvatske. Na blogu kojeg je pokrenuo on je proteklih tjedana pratio ruske akcije u pripremi i nakon početka intervencije u Siriji. Optužio je rusko ministarstvo obrane da na video snimkama lažira napade na ISIL.
Na osnovi geolokacijskih oznaka može se zaključiti da su te snimke snimljene stotinama kilometara dalje nego što to tvrdi Ministarstvo obrane, navodi, tvrdeći da se na snimki napada od 3. listopada može iščitati kako nije riječ o napadu na Raku, već na grad Al-Latamneh koji je udaljen 150 kilometara od prijestolnice ISIL-a.. Bellingcat poziva na crowdsourcing kampanju kako bi došao do sredstava s kojima bi analizirali svaki video kojeg prikaže rusko Ministarstvo obrane. Ruse muči što njegove amaterske analize lako nalaze svoj put do zapadnih mainstream medija. Nakon odbijanja sastanka s novinarima RT-a, rat na Twitteru između Higginsa i novinara RT-a u punom je jeku.