Još uvijek aktualni američki predsjednik Barack Obama pridružit će se danas po prvi puta javno demokratskoj kandidatkinji za idućeg čelnika Bijele kuće na predizbornom skupu u Sjevernoj Karolini. Obamino pojavljivanje na istoj pozornici s Clinton jasan je znak svim dosad neodlučnim glasačima Demokratske stranke kako je upravo bivša državna tajnica pravi odabir, za razliku od njezinog stranačkog suparnika, senatora iz Vermonta Bernieja Sandersa. Uz to, Obamina podrška Clinton bez zadrške jest potez kojim bi se u slučaju njezine pobjede na izborima u studenome nastavila politika aktualnog predsjednika o usvajanju zakona o zdravstvenoj zaštiti po pristupačnoj cijeni, zakona o klimatskim promjenama, zakona o obnovljivim izvorima energije i još mnogih drugih za koje republikanski kandidat Donald Trump ne mari mnogo
No i Clinton treba Obamu, ponajviše kako bi iskoristila njegovu popularnost kod mlađih birača koji su već odabrali Bernieja Sandersa kao svojeg favorita. Kako bi postigli svoj cilj, kako piše The Washington Times, Clinton i Obama pripremili su govore kojim će na skupu u Charlottei u Sjevernoj Karolini pokušati odagnati bilo kakvu neodlučnost birača, a onima sklonijim Sandersu poručiti kako imaju još vremena za predomišljanje.
Obama je još ranije potvrdio svoju dugo očekivanu podršku Hillary Clinton kao predsjedničkoj kandidatkinji Demokratske stranke, nedugo nakon sastanka u Bijeloj kući s dugoročnim suparnikom Clinton, senatorom iz Vermonta Berniejem Sandersom, što je obznanio putem videosnimke u kojoj je naglasio kako 'ne zna nikoga tko je toliko kvalificiran za dužnost američkog predsjednika'.
U očekivanju stranačke konvencije
Američki predsjednik je tijekom sastanka s predizbornim suparnikom iz redova Demokratske stranke naglasio da će Sanders odigrati središnju ulogu u usmjeravanju stranačke agende, ali tek ukoliko javno podrži Clinton. No Sanders to nije učinio, već i nadalje ne odustaje i ne priznaje poraz iako nema nikakve naznake da bi se mogao suprotstaviti Hillary Clinton na konvenciji Demokratske stranke koja će se održati krajem ovog mjeseca u Philadelphiji, a tada će i formalno biti proglašeno tko je izbor stranke za izbore u studenom.
Sudeći po rezultatima, podsjetimo, to bi svakako mogla biti Clinton jer je Sanders pobijedio kolegicu u 22 savezne države dok je ona trijumfirala u 28 njih i osvojila 3,7 milijuna glasova više, no Sanders će prema nekim analizama na konvenciji u Philadelphiji i dalje imati podršku oko 45 posto delegata. Na trodnevnoj filadelfijskoj konvenciji očekuje se 4769 delegata, a kandidati trebaju prikupiti većinu od 2383 glasa kako bi osvojili predsjedničku nominaciju.
Upravo je u tijeku i borba za glasove superdelegata. Oni su na stranačkoj konvenciji stranački prvaci, senatori i zastupnici Demokratske stranke u američkom Kongresu te guverneri iz redova demokrata i mogu se predomisliti u svakom trenutku.
Tvrdoglav i prepun samopouzdanja, Sanders ponavlja da mu je prioritet poraziti najvjerojatnijeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa u studenome, dodajući pritom kako želi biti siguran da Clinton podržava njegove druge prioritete, kao što su borba protiv utjecaja Wall Streeta i nejednakosti u SAD-u, prije nego što odluči do koje mjere može podržati njezinu kandidaturu. No da bi to ostvario, na putu mu stoje upravo superdelegati.
Sandersov superdelegatski plan
Sandersov je plan da pred konvenciju preobrati superdelegate i uvjeri ih kako je upravo on pravi izbor za demokratskog kandidata, osobito kod onih koji kao predstavnici partijskog establišmenta naginju Hillary Clinton. Međutim, nova strategija stavlja Sandersove glasače u nezgodnu poziciju jer su upravo oni bili najglasniji zagovornici toga da nominaciju treba dobiti kandidat s najviše osvojenih delegata na izborima, a ne onaj koji najbolje lobira u stranačkim redovima.
Ukoliko dođe do toga, Clinton će morati računati na superdelegate kako bi osvojila nominaciju. Iako nju, prema procjenama, trenutno podržavaju 502 stranačka čelnika, a Sandersa samo 38, oni nemaju obavezu glasati za nju. Da bi Sanders uspio osvojiti glasove superdelegata, ne samo da će morati uvjeriti stranačke insajdere kako ga trebaju nominirati, već će morati uvjeriti i velik broj svojih pristaša koji su veliki protivnici ovog principa.
Također nije ni izvjesno je li riječ o blefu senatora iz Vermonta ili njegovom pretjeranom samopouzdanju, ali njegov potez unio je dinamiku među demokrate koji su očekivali relativno mirne izbore nakon kojih slijede još dinamičniji i zanimljiviji nacionalni izbori u kojima će se, najizglednije, po prvi puta susresti jedna žena i poprilično omraženi Donald Trump
