Prošle subote Britanci su uzbuđeno gutali detalje bajkovitog kraljevskog vjenčanja princa Harryja i američke TV-glumice Meghan Markle, a u ponedjeljak stanovnike Londona dočekala je stvarnost. Dirljivim sjećanjem na 72 poginule žrtve katastrofalnog požara u neboderu Grenfell prošlog 14. lipnja počela je javna istraga o uzrocima te - po riječima istražnog suca, sir Martina Moore-Bicka - 'najveće londonske tragedije od Drugog svjetskog rata'. Kobna nesreća potaknula je žučnu raspravu o indolenciji države prema regulaciji poslovanja u građevinarstvu, ravnodušnosti odgovornih prema siromašnijim građanima i rastućem jazu između bogatih i siromašnih Londonaca.

Izgrađen 1974., neboder s 24 kata i 129 socijalnih stanova zvali su 'Marokanski toranj' zbog etničkog podrijetla stanara. Pri temeljitoj rekonstrukciji dovršenoj godinu dana prije tragedije građevinska firma Grenfell Action Group je zbog mizerne uštede za obnovu fasade koristila vrstu lakozapaljive aluminijske oplate zabranjene u Europi i SAD-u, a nije ugradila ni požarne stepenice i alarmni sustav.

Plamen je zbog toga lako progutao cijelu zgradu, no dva mjeseca nakon tragedije trajan smještaj nađen je za samo 12 stradalih obitelji, a krajem ovoga ožujka u hotelskim je sobama ostalo još 24 obitelji beskućnika. Hotelski račun: čak 21 milijun funti, trostruko više od troškova izgradnje Grenfell Towera 1974. preračunato u današnje cijene! Tomu još treba dodati osam milijuna potpore onima koji su u požaru ostali bez ičega.

'Porezni obveznici Kraljevske općine Kensington i Chelsea bit će šokirani saznanjem da je grad spiskao toliki novac na hotelski smještaj preživjelih', izjavljuje Emma Dent Coad, predsjednica ove najbogatije londonske općine u kojoj inače zjapi prazno više od 1600 stanova i vila, dobrim dijelom u vlasništvu ruskih i arapskih tajkuna koji su cijene londonskih kvadrata digli u nebo, a u grad dolaze povremeno.

Jedna od najskupljih palača u ulici Kensington Palace Gardens vlasništvo je ruskog milijardera Romana Abramoviča, također vlasnika nogometnog kluba Chelsea. Ali prošlog vikenda, izvijestio je BBC, on nije mogao doći ni na svoju prestižnu londonsku adresu ni na finalnu utakmicu FA kupa. Razlog? Prije tri tjedna istekla mu je britanska viza, ali produženje nije dobio i ne zna se zašto. Nagađa se da Britanija steže Ruse povezane s Kremljem zbog napetosti oko trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i kćeri Julije, mada Abramoviča smatraju 'razumno bliskim' Putinu.

Dok je njemačka Angela Merkel prošlog tjedna u Pekingu dogovarala tješnje gospodarske veze s Kinom i suradnju EU-a i Kine nakon Trumpova napuštanja iranskog nuklearnog sporazuma, kod kuće u Frankfurtu novi je CEO Deutsche Banka, Christian Sewing, najavio otpuštanje više od 7000 djelatnika do 2019., čime u njoj ostaje manje od 90.000 zaposlenih. Ljutiti investitori su pak tražili ostavku predsjednika Paula Achleitnera jer nije zaustavio gubitke, a dioničari su bijesni zbog njegovih strateških slaloma zbog kojih pate od vrtoglavice, naročito nakon saznanja da je vrijednost dionica prošle godine pala za trećinu.

Na povratku iz Sarajeva pak turskog predsjednika Recepa Erdogana kod kuće je dočekala vijest o presudi suda u zapadnoj provinciji Izmir, kojom su 104 vojna zavjerenika dobila doživotnu 'otežanu kaznu zatvora' zbog 'pokušaja rušenja ustavnog poretka' 2016. Takve su kazne u Turskoj zamjena za smrtnu i podrazumijevaju oštrije uvjete služenja od običnih. Među osuđenima nalaze se bivši načelnik Glavnog zrakoplovnog stožera, general pukovnik Hasan Huseyin Demiraslan i general Memduh Hakbilen, bivši načelnik Glavnog stožera Egejske vojske, jedne od četiri glavne formacije turske vojske. Za sudjelovanje u neuspjelom pokušaju vojnog puča ukupno je optuženo 280 vojnih osoba.

Od vatrenog oružja prošle godine u Japanu su stradale četiri osobe, u Velikoj Britaniji osam, u Švicarskoj 34, u Kanadi 52, u Izraelu 58, u Švedskoj 21, u Njemačkoj 42, a u SAD-u - 10.728!

Ove neugodne brojke stajale su na jednom transparentu skromnog prosvjeda zbog najnovijeg ubojstva osmoro učenika i dvoje nastavnika te 13 ranjenih u srednjoj školi u teksaškom gradu Santa Feu. Nakon sumanutog čina 17-godišnjeg Diomitriosa Pagourtzisa, evidentiranog neonacista opsjednutog nasiljem, The New York Times je američke škole nazvao 'prvom crtom bojišnice', a ministar obrazovanja iz Obamina doba, Arne Duncan, pozvao 50 milijuna roditelja na bojkot američkih škola dok se ne donese stroži zakon o posjedovanju oružja.

Iako je oružje u Americi odavna lako dostupno, nekoliko najgorih masovnih ubojstava u povijesti dogodilo se u zadnjih desetak godina, pa uz oružje analitičari kao glavne čimbenike koji pojedince pretvaraju u tempirane bombe ističu internet, društvene mreže, brutalne videoigre i uslijed toga sve veću društvenu izoliranost. Prema podacima osiguravajuće kompanije Blue Cross Blue Shield, u samo tri godine, od 2013. do 2016., broj dijagnosticirane depresije porastao je za 33 posto. Osim toga, internet obećava ubojici globalnu instant slavu, što je bilo nemoguće prije 25 godina, kaže Christopher Galdieri sa Saint Anselm Collegea.

Širom svijeta muslimani slave ramazan. Tog devetog mjeseca hidžretskog kalendara suzdržavaju se od hrane, pića, ružnog govora i ponašanja, a post traje od zore do zalaska sunca. No budući da dan od zore do zalaska sunca u Danskoj traje 18 sati, ministrica useljeništva Inger Stojberg objasnila je muslimanskim građanima da je njihov iznurujući post 'opasnost za sve Dance' i savjetovala im da ostanu kod kuće 'kako bi izbjegli negativne posljedice za ostatak društva'. Njezina primjedba digla je prašinu među danskim muslimanima, i to u vrijeme kada su sukobi oko imigracije potaknuli vladine politike koje mnogi smatraju ksenofobnima.

P.S. Mnoge afričke gradove više muči zagađenje bukom nego lošim zrakom. Poseban je problem buka s tisuća vjerskih objekata u svrhu bogoslužja, naročito ezan, islamski poziv na molitvu s minareta. Ove veljače u Ruandi je zbog toga zatvoreno 700 vjerskih objekata jer se nisu pridržavali propisanih ograničenja o buci, no takve mjere vrlo su osjetljive, pa se vlast u Akri, glavnom gradu Gane, dosjetila: od mujezina traže da umjesto poziva vjernicima na molitvu putem bučnog razglasa koriste - WhatsApp. Ganski ministar zaštite okoliša Kwabena Frimpong-Boateng priznaje da je s takvom politikom na skliskom terenu, ali apelira na vjernike da vrijeme molitve prate na webu i za to posebnim aplikacijama. Vjera i IT? Zašto ne? Problem je samo u tome što, prema podacima Svjetske banke, pristup internetu ima tek 35 posto od 28 milijuna stanovnika Gane.