Prije nekoliko dana smo dobili najnovije podatke Ministarstva graditeljstva o ukupnim iznosima davanja iz proračuna za subvencioniranje kredita za kupnju stana te smo uvidjeli da je do sada potpisano ugovora u ukupnoj vrijednosti od 628 milijuna kuna, rekla je Sandra Benčić na konferenciji za novinare ispred zgrade vlade.

Naglasila je da će se taj novac investirati isključivo u dijelove otplate kredita, tj. da će se iz proračuna preliti u banke.

'Najgora posljedica ove mjere je da ona u visokourbaniziranim područjima, kao što je Zagreb, diže cijene stanova i za više od 10 posto, pa ispada da ta mjera subvencionira samu sebe', ustvrdila je Benčić.

Rekla je da su do toga došli jer od 2017. od kada postoji mjera, postoji linearni, kontinuirani rast cijena nekretnina na području Zagreba i drugih velikih urbanih konglomeracija, kao što je Split.

Benčić je rekla da se 33 posto iznosa iz proračuna za tu namjenu odnosi na kupnju stanova u Zagrebu. 'Jedna trećina ide u Zagreb, što ponovno pogoduje većoj centralizaciji koju imamo u Hrvatskoj, ali i dodatnom dizanju cijena stanova', ocijenila je.

Smatra da ta mjera može biti dobra za određena ruralna područja kada bi bila usmjerena u primjerice 'zelenu gradnju', odnosno gradnju niskoenergetskih kuća. Traži da se ta vladina mjera evaluira i da se na bolji način investiraju sredstva iz proračuna.

Benčić kaže da prvenstveno u urbanim područjima treba investirati u izgradnju stanova za javni najam koji bi bio dostupan za pristupačnu cijenu, jer ljudi izuzetno teško dolaze do najma stana u Zagrebu jer su cijene previsoke za one koji rade za minimalne ili plaće manje od prosjeka.

'U platformi Možemo! inzistiramo da se da više novaca za javnu stanogradnju, da se izjednači porezno dugoročni i kratkoročni najam stanova i da se reguliraju prava podstanara jer sada u praksi oni imaju vrlo mala prava', istaknuo je Tomislav Tomašević.

Rekao je da se tih 600 milijuna kuna koliko je obećano da će se sljedećih godina izdvajati iz proračuna za subvencije kredita za kupnju stanova, može usporediti s novcem koji je do sada država izdvojila za program poticane stanogradnje (POS) u zadnja dva desetljeća te da se radi o iznosu od oko 1,1 milijardu kuna.

'Do sada je obećano samo za subvencije za kredite za kupnju stanova građanima više od polovine iznosa koliko je potrošila država u zadnjih 20 godina na gradnju stanova na program POS-a', tvrdi Tomašević.

'Izračunali smo da bi kada bi država s tih 600 milijuna kuna za subvencije mogla izgraditi oko 1700 stanova koji neće biti samo jednokratni trošak nego stanova za najam, pa bi se od dodatnih prihoda od najamnina moglo investirati u daljnju stanogradnju. Time bi se povećavao javni stambeni fond i moglo bi se utjecati na divljanje na tržištu cijena nekretnina i najmoprimci bi imali puno sigurniji najam', istaknuo je.