Saudijski novinar Jamal Khashoggi nestao je 2. listopada tijekom boravka u saudijskom konzulatu u Istanbulu kako bi ishodio papire za svoje skorašnje vjenčanje. U konzulatu tvrde kako je napustio njihove prostorije, no turski dužnosnici vjeruju da se Khashoggi sve vrijeme nalazio ondje. Tportal donosi portret nestalog novinara, ali i kontekst priče o njegovu nestanku koji ima duboku političku pozadinu
Kako bi se razumjela priča o nestanku saudijskog novinara i njegovoj mogućoj egzekuciji, ponajprije valja sagledati Saudijsku Arabiju, čiji je vrh, prema svemu sudeći, naredio to ubojstvo.
Otkako je na tronu u Rijadu kralja Salmana zamijenio njegov sin Mohamed, u toj arapskoj kraljevini koja prakticira strogi šerijatski zakon najavljene su reforme kako bi se privukli strani investitori. Budući kralj je odmah poslije preuzimanja vlasti započeo misiju uvjeravanja stranih investitora da započnu s ulaganjima, a sve kako bi se smanjila ovisnost Rijada o nafti, čija cijena pada iz sata u sat.
Odmah su povučeni poprilično ambiciozni diplomatski potezi i osnažene dugogodišnje savezničke veze Rijada i Washingtona. Stoga ne čudi to da je upravo američki predsjednik Donald Trump izabrao Saudijsku Arabiju za svoj prvi službeni posjet otkako je zasjeo u Bijelu kuću.
Trump, naime, u Saudijskoj Arabiji vidi ogroman potencijal pa je tijekom prošlogodišnjeg bilateralnog sastanka sa saudijskim izaslanstvom u Washingtonu promovirao zajedničke projekte vrijedne milijarde dolara. No upravo u tom trenutku u uglednom The Washington Postu izlazi Khashoggijeva kolumna u kojoj govori o nedostatku slobode govora i medija u arapskom svijetu.
>>> Saudijski princ prijestolonasljednik pristao na istragu nestanka saudijskog novinara
Novinar se u tekstu dotaknuo reformi novog saudijskog kralja koji je obećavao društvene i gospodarske promjene radeći upravo suprotno – gušeći bilo kakav oblik pobune ili neslaganja s njegovom politikom.
Khashoggi je, između ostalog, upozorio kako se arapski svijet suočava sa 'svojom vlastitom verzijom Željezne zavjese koju nisu nametnuli vanjski faktori, već unutarnja borba za vlast i moć'.
Ta ocjena je, smatraju mnogi, razjarila kraljevsku obitelj koja se nakon nestanka novinara sumnjiči kao naručitelj njegova ubojstva. Kako bi prisnažili svoje sumnje, pojedini mediji objavili su da je na dan Khashoggijeva ubojstva u Istanbul stigao avion sa 13 Saudijaca koji su se nakon samo nekoliko sati provedenih u tom turskom gradu vratili u Rijad. Avion kojim su stigli i nekoliko sati kasnije napustili Tursku registriran je na prijestolonasljednikovo ime.
Što se točno dogodilo s Khashoggijem, može se tek nagađati pa tako pojedini izvori tvrde kako je raskomadan u konzulatu, no to bi tek trebala potvrditi ili opovrgnuti započeta opsežna istraga turske policije i tajnih službi.
59-godišnji Khashoggi rođen je u saudijskom svetom gradu Medini u obitelji turskog porijekla. Njegov djed Muhamed bio je osobni liječnik prvog saudijskog kralja i osnivača te naftom bogate kraljevine, a stric mu je bio pokojni saudijski trgovac oružjem i međunarodni jet setter Adnan Khashoggi. Jedan od rođaka bio mu je i Dodi Fayed, Egipćanin koji je u Parizu poginuo sa svojom ljubavnicom – britanskom princezom Dianom.
Saudijski novinar dobio je osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u domovini dok je poslovnu administraciju diplomirao 1982. godine na državnom sveučilištu Indiana u Sjedinjenim Državama.
>>> Slučaj Jamal Khashoggi - sve veći misterij nestanka saudijskog novinara
Nakon studija započinje novinarsku karijeru kao izvršni urednik televizijskog kanala Al Arab, a potom postaje glavni urednik saudijskog dnevnika Al Watan, pretvorivši ga u platformu koja je okupljala tamošnje progresivne snage. No kako je kritizirao pojedine islamske klerike, tamošnje ministarstvo informiranja uručilo mu je otkaz.
Pored toga, bio je strani dopisnik za brojne medije te je izvještavao iz Afganistana, u kojemu u nekoliko navrata intervjuira Osamu bin Ladena, potom Alžira, Kuvajta, Sudana i Bliskog istoka, stoga su mnogi zaključili kako je agent saudijskih i američkih tajnih službi.
Ostavši bez posla, Khashoggi se uputio u London u dragovoljni azil, ali se vrlo brzo pridružuje saudijskom veleposlaniku u Washingtonu kao osobni savjetnik. Dobivši dobre preporuke, vraća se na uredničko mjesto u Al Watan, u kojem ne miruje pa opet kritizira saudijsku ratnu kampanju u Jemenu, osobito prijestolonasljednika, od kojeg je pisanim putem zatražio okončanje rata.
Zbog svojih kritika Khashoggi postaje utjecajna novinarska zvijezda na Zapadu i redovit gost analitičar specijaliziran za Bliski istok. Osnažen podrškom, novinar početkom godine osniva i političku stranku naziva Demokracija za arapski svijet odmah, čime je postao prijetnja prijestolonasljedniku, za kojeg su mnogi uvjereni da je naručitelj njegova ubojstva.