Na tjeralici MUP-a stoji kako je nalog za tjeralicu izdao Županijski sud u Osijeku zbog genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika te ranjenika i zarobljenika.

Mile Mrkšić preminuo je 2015. U portugalskom zatvoru u kojem je bio nakon što je u Haagu osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva 260 pacijenata vukovarske bolnice na Ovčari.

Zašto na tjeralici imaju mrtvog čovjeka i koji je kriterij da osoba dospije na tjeralicu, u MUP-u nam ne odgovaraju. Naime na naša konkretna pitanja, dobili smo ovaj odgovor: 'Nastavno na vaše upite slobodni smo vas izvijestiti da je objavljivanje tjeralica na javnoj stranici ovog Ministarstva samo jedna od mjera i radnji koje se poduzimaju u cilju pronalaska određene osobe, a hoće li ista biti korištena, ovisi o operativnom interesu i potrebama. Isto tako vas izvješćujemo kako je za raspisivanje i ukidanje tjeralice za nekom osobom potrebna odluka nadležnog pravosudnog tijela.'

S obzirom na to da na MUP-ovoj stranici kod tjeralica stoji da slučaju da posjedujete informacije o osobi s tjeralice, da o tome obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192, možda bi ih netko trebao obavijestiti o ome da je Mrkšić preminuo jer s tjeralice nije skinut ni nakon našeg upita.

Na tjeralici MUP-a nalazi se još nekoliko osoba optuženih za ratne zločine. Zvonko Jurjević, zapovjednik Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva koji je na tjeralicu stavljen po nalogu Županijskog suda u Osijeku i Bjelovaru zbog zločina nad civilima.

Tu je i Miroslav Radić kojeg traži Županijski sud u Vukovaru. Naime, Radić je u Haagu oslobođen optužbi da je sudjelovao u masakru na Ovčari.

Tu je i njegov kolega Veselin Šljivančanin kojeg traži Županijski sud u Osijeku. On je u Haagu osuđen na deset godina zatvora zbog Ovčare i činjenice da je spriječio evakuaciju tisuća civila nakon pada Vukovara. U zatvoru je proveo manje od sedam godina.

Odvjetnik Goran Mikuličić koji je u Haagu branio Mladena Markača kaže nam da Hrvatska ima pravo tražiti osobe koje su u Haagu oslobođene ili osuđene samo ako ih tražimo zbog drugog kaznenog djela.

'Ako je Šljivančanin suđen u Haagu za jedno kazneno djelo, za isti događaj više ne može biti suđen. Može za nešto drugo', dodaje.

Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt podsjeća da se postupak protiv Šešelja vodi u Hrvatskoj iako on nije na tjeralici, a u Haagu je oslobođen. DORH je doduše nakon haške oslobađajuće presude javnost izvijestio kako mora analizirati tu presudu kako bi vidjeli podudaraju li se pojedini elementi s kaznenim djelima za koja ga se tereti kod nas.

Škare Ožbolt dodaje kako je žalosno da hrvatsko pravosuđe po pitanju Mrkšića nije ništa napravilo dok je bio živ. 'Čitav taj segment procesuiranja zločina vezano za Domovinski rat to se sporo i nesustavno vodi. Za pravu normalizaciju odnosa treba ispuniti dva kriterija, suočavanje s prošlošću i pravosudni epilog, da se ima dojam da je zločin kažnjen', zaključuje.