Dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, s tim da su debljini najizloženiji muškarci starije dobi i niže razine obrazovanja, pokazali su u četvrtak predstavljeni rezultati istraživanja Europske zdravstvene ankete u RH o životnim navikama
Podaci su prikupljeni 2019. na reprezentativnom uzorku od 5461 ispitanika, a predstavila ih je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu obilježavanja 6. Hrvatskog dana osviještenosti o debljini.
U 2019. godini, u odnosu na 2015., uočen je porast osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom za devet posto. Rizik ima muški spol, starija dob i niža razina obrazovanja, rekla je Musić Milanović na predstavljanju rezultata u HZJZ-u.
vezane vijesti
-
![Štimac: Sve dok je u našemu narodu uvriježeno mišljenje kako je debljina odraz zdravlja i blagostanja, imamo veliki problem]()
Štimac: Sve dok je u našemu narodu uvriježeno mišljenje kako je debljina odraz zdravlja i blagostanja, imamo veliki problem
-
![Sanja Musić Milanović: Debljina je normalan odgovor normalnih ljudi na nenormalno okruženje. Skraćujemo si život za 3,5 godine]()
Sanja Musić Milanović: Debljina je normalan odgovor normalnih ljudi na nenormalno okruženje. Skraćujemo si život za 3,5 godine
-
![Pet kilograma više u srednjoj dobi povećava izglede za operaciju koljena za 30 posto]()
Pet kilograma više u srednjoj dobi povećava izglede za operaciju koljena za 30 posto
U ovom trenutku u Hrvatskoj 65 posto odrasle populacije ima previše kilograma, 63 posto muškaraca i 59 posto žena, te je Hrvatska na prvom mjestu po debljini za oba spola.
"Preko 90 posto ljudi oboli i umire od pet vodećih nezaraznih bolesti, a zajednički im je nazivnik - debljina. Smanjenjem tjelesne mase do 2050., u razdoblju od 30 godina, spriječili bismo razvoj pola milijuna kroničnih nezaraznih bolesti", istaknula je.
Oko 85 posto ljudi s dijabetesom tipa 2 u Hrvatskoj ima previše kilograma kao i dvije trećine ljudi koji su pretrpjeli moždani udar. Ako se nastavi postojeći trend, on će dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života do 2050. za 3,5 godine.
Rezultati istraživanja pokazali su i da samo deset posto ljudi u Hrvatskoj konzumira dnevno preporučenih pet porcija voća i povrća. S druge strane, prisutan je prekomjeran unos šećera kroz sokove, pekarske proizvode i slatkiše.
"Naglasak je na zaslađenim napicima jer su oni najčešći izvor skrivenih kalorija. Zaslađeni sok je energetski unos u razini cijeloga obroka", upozorila je Musić Milanović.
Zaslađene napitke pije 11 posto hrvatskih građana svaki dan, češće ih konzumiraju muškarci, a najviše u najmlađoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine.
Što se tiče tjelesne aktivnosti, istraživanje je pokazalo da je samo 13 posto mladih ljudi (25 posto mladića i dva posto djevojaka) u dobi od 15 do 17 godina zadovoljavajuće aktivno. Isto toliko ih je aktivno u dobi od 18 do 64 godine ( 17 posto muškaraca prema 11 posto žena), dok u dobi iznad 64 godine taj broj pada na četiri posto muškaraca i dva posto žena.
"Korijeni debljine vrlo su duboki i rezultat su okolnosti u kojima se živi. Želimo mijenjati društveno okruženje", poručila je Musić Milanović posebno istaknuvši sjedelački način života i dostupnost brze hrane.
