food noise

Čujete li glasove u glavi koji vas zovu na hamburger? Ovaj fenomen ima svoje ime, ali i rješenje

01.01.2025 u 18:44

Bionic
Reading

Je li vam se ikada dogodilo da u glavi čujete iritantan piskutavi glasić koji vas stalno podsjeća na hranu, što ćete jesti i kada? Ne da vam mira i uvijek vam se zbog njega nešto gricka pa imate stalni osjećaj gladi? Takvo stanje naziva se 'food noise' iliti šum izazvan neprestanim razmišljanjem o hrani, a oni koji su se susreli s njim pronašli su rješenje u lijekovima za mršavljenje

Jedna Amerikanka požalila se CNN-u da je zbog tog glasića većinu svoje plaće trošila na aplikacije za dostavu brze hrane pokušavajući zadovoljiti kompulzivnu želju za njome.

Svakodnevno prejedanje visokokaloričnom hranom dovelo je Savannah Mendozu u stanje depresije i nezadovoljstva. Sve o čemu je ova Amerikanka razmišljala bila je hrana, a nakon što je počela uzimati popularne lijekove za mršavljenje i dijabetes, njezin je mučitelj potpuno nestao. Sada uzima tirzepatid i osjeća mir, bez misli o hrani koje su ometale njezinu svakodnevicu, i napominje da je dio onoga što ih je spriječilo nuspojava lijeka jer se fizički osjeća 'uvijek nekako napuhnuto i sito'.

Što je zapravo 'food noise'?

Prema NIH-u (National Institutes of Health), šum hrane je pojačano razmišljanje o njoj, a osim što dovodi do nametljivih misli povezanih s jelom, dovodi i do nekontroliranog prejedanja.

I semaglutid i tirzepatid su agonisti receptora peptida-1 slični glukagonu, poznati kao GLP-1, te djeluju tako da govore tijelu da ste upravo jeli, potičući ga da oslobađa više inzulina i usporava kretanje hrane kroz želudac. Lijekovi se prepisuju za liječenje dijabetesa tipa dva pod robnim markama Ozempic i Mounjaro, a njihove verzije Wegovy i Zepbound također su pomogle ljudima da smršave.

Sve se više o tome debatira i na društvenim mrežama, a počele su se, kako to inače biva kod internetskih polemika, pojavljivati različite teorije o uzroku ovog stanja. Iako ne postoji jasan broj ljudi koji ga iskuse na tako intenzivnom nivou, neki stručnjaci vjeruju u stvarnost ove medicinske pojave.

S psihološkog gledišta može se shvatiti kao poremećaj, ali i društveni problem

Prije otprilike 15 godina dr. Michael Lowe, profesor na Odsjeku za psihologiju i znanost o mozgu na Sveučilištu Drexel u Philadelphiji, razvio je teoriju pod nazivom hedonistička glad, a objašnjava je kao 'intenzivnu želju za užitkom temeljenu na hrani iz razloga koji nisu fizička glad'. Lowe tvrdi da se ova teorija koristi u kliničkim ispitivanjima lijekova za mršavljenje kod odraslih i djece kako bi se izmjerilo ono što on opisuje kao 'želju za ukusnom hranom kada niste gladni'.

Lowe je dio svoje karijere posvetio proučavajući apetit, odnosno tome kako ga ljudi doživljavaju i pokušavaju kontrolirati. 'Jedemo jer su nam potrebne kalorije, s čime dolazi i zadovoljstvo, ali kada još uvijek imamo snažan nagon za jelom - iako nismo fizički gladni - nazivamo to prividnom, tj. hedonističkom gladi', rekao je.

Određena hedonistička glad može se očekivati ​​zbog današnje kulture prehrane: restorana brze hrane načičkanih na svim glavnim i sporednim cestama, nedostatka supermarketa koji nude svježu i kvalitetnu hranu, kao i nepoticajnih visokih cijena namirnica koje možda jesu zdrave. A tek sve te reklame nezdrave hrane i pića koje nas mame na svakom koraku...

Mogući uzrok: Tumor na mozgu

Nekada problem nije psihološke naravi, već fizičke. Uzrok može biti metaboličko stanje koje mijenja način na koji mozak doživljava glad i sitost.

Bolest hipotalamusa, a najčešće je riječ o tumoru na tom predjelu mozga, zna biti jako škakljiva. Hipotalamus je mala skupina živčanih stanica na dnu velikoga mozga te čini vezu između njegovih dijelova namijenjenih svjesnim funkcijama i sustavu održavanja vitalnih tjelesnih funkcija. Ako je ovaj dio mozga pod napadom, mozak i crijeva ne mogu razumjeti međusobne signale, što znači da on ne može čuti poruke koje ga obavještavaju o tome je li osoba gladna ili sita.

Zbog ove 'pomiješanosti' u mozgu osoba se uvijek osjeća gladnom bez obzira na to koliko pojela, što dovodi do toga da se deblja i po dva kilograma tjedno.

Lijekovi kao rješenje ili podvala farmacijskih kompanija?

Nije tajna to da ovi lijekovi imaju gadne nuspojave, od mučnine i povraćanja, refluksa kiseline, nadutosti, grčeva u želucu, proljeva ili konstipacije do problema s bubrezima i žučnim mjehurom. Međutim moramo biti fer i priznati da svaki lijek ima nekakve nuspojave koje mogu, a i ne moraju praviti probleme, stoga lijekovi za mršavljenje nisu nikakva iznimka u tome.

Dok se neki stručnjaci slažu s ovom metodom gubitka kilograma, izazvanih ovim ili onim psihološkim problemom, drugi smatraju da 'nakljukavanje' tabletama nije najsretnije rješenje niti mora biti jedina solucija za svaki zdravstveni problem. Razlog tomu je jednostavan: kratkoročno su rješenje - bez dugoročnih rezultata.

Nakon što osoba prestane piti tablete, šumovi i žudnja za hranom došetat će se jednakom brzinom kojom su i odšetali. Kilogrami će se vratiti i u većoj gramaži nego prije uzimanja lijekova, a psiha će joj biti narušena te se mora boriti s intruzivnim mislima, kao i naučiti samokontroli. Ako je to nešto što ne može samostalno, ne smije se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Osim toga, 45 minuta tjelovježbe i sto grama svježih malina čine čuda i za psihu i za tijelo. U zdravom tijelu zdravi su i duh i um.