Sjećate se prvog prijedloga Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kada je zdravstveni ministar Darko Milinović još zagovarao da na umjetnu oplodnju pravo imaju samo bračni parovi? Da je Milinovićeva fiks-ideja ostala u Zakonu, gazda zdravstvenog sektora danas bi protiv sebe imao oko dvije trećine građana. Naime, kako je pokazalo danas predstavljeno istraživanje 'Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Hrvatskoj', upravo je tolik postotak građana rekao da žene imaju pravo na medicinski potpomognutu oplodnju bez obzira na to jesu li u braku ili nisu.

Istraživanje koje je naručio Vladin Ured za ravnopravnost spolova, a na 1363 ispitanika ga odradili znanstvenici Instituta za društvena istraživanja i Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pokazalo je građani na rodnu neravnopravnost ipak gledaju sve bolje i bolje. Iako ih je oko 60 posto uvjereno da žene i muškarci u društvu nisu ravnopravni, kažu da je situacija ipak bolja nego prije desetak godina.

'U istraživanju se ispitivalo kakva je percepcija građana te iskustva i stavovi prema rodnoj diskriminaciji u Hrvatskoj. Dakle, nije se ispitivao konkretan položaj žena nego kako građani percipiraju rodnu ravnopravnost spolova i mogu reći da su rezultati ohrabrujući. Pokazuju da najveći dio ispitanika smatra da muškarci i žene u Hrvatskoj nisu ravnopravni, što nam govori da svijest građana i društva jača i da se sagledava realno stanje stvari, po kojemu su žene još uvijek u lošijem položaju od muškaraca. Svi ovi rezultati koje smo dobili, a ispitivali su se položaji na tržištu rada, u obitelji, obrazovanju i politici, iskoristit će se za artikuliranje politika koje bi trebale dovesti do brže ravnopravnosti spolova', rekla je šefica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin

No ravnopravnosti spolova teško da će biti ako se prije svega ne krene od obitelji, koja je, uz tržište rada, u istraživanju prokazana kao mjesto u kojem se ponajviše diskriminira. 'Najlošija je situacija u obitelji, gdje još uvijek prevladavaju tradicionalni stavovi i gdje su još uvijek podijeljene uloge muškaraca i žena. Zanimljivo, pokazalo se da se više neravnopravnosti doživljava u primarnoj obitelji u odnosu prema djeci nego između partnera. Dakle, više roditelji diskriminiraju djecu nego muž ženu, i to od obavljanja kućanskih poslova koji su namijenjeni više curama, do ograničavanja izlazaka ili izbora struke i slobodnih aktivnosti', objasnila je šefica istraživačkog tima s Odsjeka za psihologiju Željka Kamenov

Što se tiče tržišta rada, žene su i dalje više diskriminirane od muškaraca, i to po pitanju manje plaće, uskraćenog napredovanja, uvredljivih komentara i seksualnog uznemiravanja.

Iako se građanima čini da je po pitanju rodne diskriminacije bolje, stanje bi moglo biti i povoljnije, smatra šefica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin, ako se u sve uključe i mediji. 'Pokazalo se da većina ispitanika ne zna da postoji Zakon o ravnopravnosti spolova, što je užasno važno jer ako građani ne znaju da postoji zakon koji sankcionira diskriminaciju temeljem spola, onda neće ni znati štititi svoja prava. Tu je važna uloga medija, koji trebaju poslati poruku da postoji zakon koji kažnjava diskriminaciju i poslodavce koji diskriminiraju', zaključila je Štimac Radin