Suprug joj je opetovano prijetio da će ju ubiti. Šest je puta bila na policiji i prijavljivala ga, ali su joj odmahnuli rukom i rekli 'ma neće vas ni pipnuti, on je samo pijana budala koja samo govori takve stvari'. Sedmi put joj je opet prijetio da će ju ubiti nakon čega je uzeo nož i počeo trčati za njom i govorio joj 'zaklat ću te da te nitko neće prepoznati'. Zvala je policiju i ispričala što se dogodilo, a on je policiji kazao da mu je ona rekla 'ti si stara senilna budala'
Reakcija policije je bila 'pa gospođo vi ste ga stvarno izvrijeđali' i za oboje izdala optužnicu te predložila za njega kao prvooptuženog da plati 1.000 kuna, a za nju kao drugooptuženu 6.000 kuna kazne!
Primjer je to skandalozne prakse u Hrvatskoj o kojoj je bilo riječi na prezentaciji opsežnog istraživanja 'Implementacija hrvatskog zakonodavstva vezanog uz partnersko nasilje – Izvještaj o ljudskim pravima', koje su organizirale Sigurna kuća Istra i Autonomna ženska kuća Zagreb u prostorima Zajednice Talijana u Puli.
Istraživanje su provele predstavnice američke organizacije Advocates for Human Rights (AHR) iz Minnesote u suradnji s Bulgarien Gender Research Foundation, a temeljeno je na brojnim podacima i statistikama policije, sudstva, centara za socijalnu skrb i ostalih relevantnih ustanova te na 67 intervjua s djelatnicima ovih institucija i nevladinih organizacija iz 11 hrvatskih gradova, piše Novi list
Članice Autonomne ženske kuće Mirela Čokešić i pulska odvjetnica Željka Čović , koje su predstavile istraživanje, kazale su da je ono provedeno radi dobivanja sistematiziranog uvida o načinu provedbe zakona koji štite žrtve obiteljskog nasilja na području Hrvatske.
Pokazalo se da su upravo dvostruka uhićenja, optuživanja i kažnjavanja nasilnika i njegove žrtve jedna od najvećih problema u pristupanju obiteljskom nasilju od strane policije i sudstva koji se treba hitno mijenjati. Prema podacima, u čak 22,6 posto slučajeva uz nasilnika je bila kažnjena i žrtva.
Na jednak se način tretira žrtva i nasilnik jer se policija i sudstvo vode nedovoljno jasno definiranom definicijom obiteljskog nasilja kao svakog fizičkog, seksualnog, emocionalnog i ekonomskog nasilja, bez sagledavanja cijelog kontekst događaja. Takvim pristupom žrtva gubi povjerenje i više ne prijavljuje nasilje, upozorile su aktivistice.
Među ključnim problemima je i što sudovi rijetko izdaju mjere usmjerene prema zaštiti žrtve, kao što su udaljavanje iz obiteljskog doma ili zabrana prilaska, uhođenja ili uznemiravanja, te je većina mjera fokusirana na nasilnika kojem se propisuju psihosocijalni tretmani i liječenje od ovisnosti.
'Alkohol nije krivac, on može biti samo okidač. Korijeni nasilja su puno dublji. U svojoj sedmogodišnjoj praksi posvjedočila sam da je sud samo jednom propisao mjeru udaljavanja nasilnika iz kuće', istaknula je pulska odvjetnica.
Koliko daleko ide nerazumijevanje sustava pokazuju podaci da se žena često smatra krivom, ako su djeca svjedoci obiteljskog nasilja pa joj centri za socijalnu skrb prijete oduzimanjem skrbništva, a sudovi prilikom razvoda ne uzimaju u obzir nasilje u obitelji. Time se događaju apsurdne situacije da je žena prisiljena voditi djecu na susrete s ocem iako živi u skloništu za žrtve nasilja u strahu za vlastiti život.
'Partnersko je nasilje rašireno u cijelom svijetu, gotovo 70 posto žena bilo je barem jednom žrtva partnera, u obiteljskom nasilju čak je 95 posto počinitelja muškarac, a pet posto su žene. Ni Hrvatska ne zaostaje za ovim poraznim podacima, svaka četvrta je žena žrtva partnerskog naselja. Prema podacima MUP-a iz 2010. godišnje se prijavi između 15 i 16 tisuća slučajeva obiteljskih nasilja', napominje Čokešić. Budući da je stopa neprijavljenih slučajeva u Hrvatskoj oko 80 posto, jasno je koliko je ovo nasilje rašireno u cijelom društvu.
Istraživanje je rezultiralo brojnim preporuka koje su autorice uputile Vladi da bi se hrvatski zakoni i praksa poboljšali u skladu s međunarodnim pravom i skorašnjim ulaskom u Europsku uniju.
