'KLIK PREVARE'

Na internetske trikove nasjedaju i građani, ali i velike tvrtke

07.09.2011 u 12:54

Bionic
Reading

Beogradski student informatike uspio je prevariti jednu stranu tvrtku s kojom je preko interneta sklopio ugovor o suradnji. Virusom je zarazio čitavu mrežu računala, a potom je umjetno generirao promet sa zaraženih računala te je tzv. 'klik prevarom' za tri mjeseca oštetio stranu tvrtku za 70.000 dolara. Kako javljaju tamošnji mediji, srpski internetski prevaranti sve mudrije napadaju, a na meti su im većinom građani od kojih su do sada putem interneta ukrali na desetke tisuća eura

'Osumnjičeni je zarazio virusom veliki broj računala širom svijeta. Korištenjem te mreže zaraženih računala, umjetno je generirao promet s tih računala prema stranicama kompanije s kojom je prethodno sklopio ugovor. Naime, putem interneta sklopili su ugovor da će on reklamirati njihov softver i da će tvrtka plaćati po svakom posjetu. U tvrtki nisu ni slutili da je veliki broj posjeta posljedica umjetno generiranog prometa i da je naš državljanin to ostvario širenjem virusa', objasnio je za Blic dr. Vladimir Urošević iz Odjela za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.

Sugovornik Blica dodao je da je 'klik prevara' vrlo sofisticirana te ju je teško otkriti. Istaknuo je da je osumnjičeni student, primjerice, mogao na isti način skidati s interneta pornografski materijal sa zlostavljanom djecom, što bi vlasnike računala moglo dovesti u nezavidnu situaciju, a da pri tom ni ne znaju da je netko zlouporabio njihovo računalo.

OPASNI OGLASI ZA POSAO

Građani preko različitih servisa na internetu pošalju CV da bi konkurirali za posao. Ti podaci su ponekad dostupni i širem krugu korisnika interneta. Prevaranti ponude šalju elektronskim putem i lažno se predstavljaju kao poslodavci. Žrtve ne provjeravaju jesu li mailovi i brojevi telefona s kojih kontaktiraju potencijalni poslodavci iz europske zemlje u kojoj navodno nude posao ili možda iz neke afričke države. Žrtve idu direktno na link koji je ostavljen u oglasu, a koji vodi na lažnu internetsku prezentaciju koju su postavili prevaranti', upozorava Urošević.

Savjetuje da je najlakše provjeriti vjerodostojnost tako da se na Googleu ukuca ime tvrtke i zemlje iz koje je internetska prezentacija te da se usporede brojevi telefona, e-mail adrese i kontakti poslodavaca.

HAKERI ČITAJU MAILOVE I ZNAJU KAD NISTE KOD KUĆE

Šef iz srpskog Odjela za borbu protiv visokotehnološkog kriminala upozorava da internetski prevaranti metodom 'fishinga' ili širenjem računalnih virusa preuzimaju lozinke i otimaju mail adrese korisnika. Zbog toga je u Srbiji već uhapšeno nekoliko osoba na čijoj su se meti našli većinom stranci, kojima su s računa skidali po par tisuća eura.

'Ako hakeri, čitajući mailove, saznaju da je netko otputovao u inozemstvo ne libe se da s njegove adrese, nakon što preuzmu kontrolu nad njom, poznanicima žrtve šalju poruke. Lažno se predstave kao da su vlasnici tog naloga, tvrde da su pokradeni te traže da im se na određeni račun uplati novac kako bi doputovali kući. U takvim slučajevima treba obavezno pozvati prijatelja i provjeriti sve', kaže sugovornik Blica.

Urošević savjetuje građanima da ne reagiraju kada dobiju navodni email od banke u kojemu se od njih traže podaci s bankovne kartice. Naglasio je da prevaranti do osobnih podataka građana pokušavaju doći i slanjem SMS poruka u kojima se, pod izlikom da je dobitnik neke nagrade, od primatelja traži da posjeti link na kojemu treba ostaviti svoje osobne podatke i broj kartice. Ako im date podatke, prevaranti vašom karticom mogu kupovati na internetu, prebacivati novac na druge račune, a ako ste im dali i PIN, krivotvorenim karticama mogu podići vaš novac i s bankomata.