Vlada je u Sabor poslala izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izbornih kampanja, kojima se konačno utvrđuje način financiranja referendumske kampanje, mijenjaju pravila za financiranje stranaka i nezavisnih zastupnika iz proračuna, ali i mijenjaju odredbe o sankcijama u slučaju nepodnošenja godišnjeg izvješća
U dosadašnjem zakonu donesenom 2011. detaljnija pravila za referendumske kampanje uopće nisu bila propisana, a nakon niza referendumskih inicijativa i nejasnoća koje su se tada pojavile Vlada je odlučila uspostaviti neka pravila financiranja referendumskih kampanja.
Utvrđuju se izvori i način financiranja referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe iz vlastitih sredstava i iz donacija, utvrđuje se obveza otvaranja posebnog računa za financiranje referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe, ograničavaju se dopušteni iznosi donacija i troškova za financiranje navedene promidžbe, uređuje se pitanje nadzora i transparentnosti financiranja, vođenja poslovnih knjiga, utvrđuje se obveza podnošenja financijskih izvještaja i izvješća o donacijama, troškovima i medijskom oglašavanju referendumskih aktivnosti i referendumske promidžbe nadzornom tijelu (Državnom izbornom povjerenstvu) te njihova javna objava, kao i sankcije za kršenje odredbi koje se odnose na financiranje referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe.
Uz to, predlaže se da se nezavisni zastupnici i članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odreći prava na financiranje iz proračuna. Također, za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrane s liste grupe birača obveza sastavljanja financijskih izvještaja i vođenja poslovnih knjiga utvrđuje se samo u slučaju ako su u poslovnoj godini za koju se sastavlja financijski izvještaj ostvarili prihode veće od 5.000 kuna, a obveza podnošenja polugodišnjeg izvješća o donacijama utvrđuje se samo ako su u prvih šest mjeseci primili donacije u ukupnoj vrijednosti većoj od 5.000 kuna.
Promjena ima i u financiranju kampanje za Europski parlament. 'Predložili smo da se iznos sredstava za promidžbu na izborima za Europski parlament s 1,5 milijuna kuna poveća na četiri milijuna kuna', kazao je ministar uprave Arsen Bauk. Naime do sada su liste za europske izbore na kampanju mogle potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna, no u Vladi tvrde da je taj iznos previše nizak te će sada moći potrošiti do četiri milijuna kuna.
Promjena ima i u računici za redovito godišnje financiranje stranaka i nezavisnih zastupnika iz proračuna. Naime do sada se iznos definirao na temelju rashoda poslovanja, a sada će se računati na temelju poreznih prihoda. 'Rashodi u državnom proračunu ne mogu biti osnovnica za dodjelu sredstava pojedinim proračunskim korisnicima pa tako ni političkim strankama. Stoga se ovim prijedlogom zakona predlaže utvrditi da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu u iznosu od 0,08 posto ostvarenih poreznih prihoda, a najviše do iznosa od 50.000.000 kuna. Na ovaj način osigurat će se približno isti iznos za financiranje političkih stranaka kao što je bilo i proteklih godina, a koji se ujedno predlaže i kao maksimalan iznos što će se dodjeljivati političkim strankama', pojašnjavaju u Vladi.
Raspodjela novca iz proračuna, prema novom prijedlogu zakona, više neće ovisiti o broju mandata na dan konstituiranja Sabora nego će ovisiti broju zastupnika odnosno članova predstavničkog tijela u trenutku proglašenja konačnih službenih rezultata izbora.
Uz to, ako se nezavisni zastupnik ili vijećnik nakon proglašenja rezultata izbora učlani u parlamentarnu stranku, ili stranku koja ima zastupnike u lokalnom predstavničkom tijelu, novac za redovito godišnje financiranje iz državnog i lokalnih proračuna ostaju njemu, odnosno pribrajaju se stranci čiji je član postao.
Što se pak tiče nedostavljanja financijskog izvještaja, što je znao biti problem prethodnih godina, ministar Bauk pojasnio je kako se izmjenama zakona predlaže da sankcija u slučaju nedostavljanja izvještaja bude privremena obustava financiranja te da tu sankciju provodi Državno izborno povjerenstvo, a ne, kao do sada, Odbor za Ustav. Ukoliko stranke ili nezavisni zastupnici ni nakon toga, i to u roku od 15 dana, ne predaju izvještaj, onda bi se išlo na sankciju gubitka prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna u iznosu od 0,5 posto po danu kašnjenja, računajući od ukupnog iznosa sredstava koji im pripada za redovito godišnje financiranje iz proračuna.
Zakon o financiranju političkih aktivnosti usklađuje se i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Naime do sada je njime bilo predviđeno da političkim strankama, za svakoga izabranog zastupnika, odnosno člana predstavničkog tijela jedinice samouprave podzastupljenog spola, pripada i pravo na naknadu u visini od 10 posto iznosa predviđenog po svakom zastupniku. Međutim dok je ta naknada bila dostupna zastupnicima podzastupljenog spola u političkim strankama, na nju nisu imali pravo nezavisni zastupnici i oni birani s liste birača.
'Time su nezavisni zastupnici, odnosno članovi predstavničkih tijela jedinica samouprave izabrani s liste grupe birača, stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na političke stranke. Predlažemo da se pravo na povećanje naknade za podzastupljeni spol, kao poticajna mjera ravnomjerne zastupljenosti spolova, utvrdi ne samo za političke stranke, već i za nezavisne zastupnike, odnosno nezavisne članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrane s liste grupe birača', pojašnjavaju u Vladi.
