Parkiralište na prostoru nekadašnje remize ovih dana već je stavljeno u funkciju, a njegov vlasnik, poduzetnik Lovorko Milošević - koji odbija komunicirati s medijima - sat parkiranja naplaćuje po tri eura.

Na drugoj lokaciji, poznatoj pod nazivom Miović šuma, uz cestu prema Ilijinoj glavici, upravo traju veliki zemljani radovi te su također podigli temperaturu u stručnoj javnosti jer je sva prilika da se izvode bez građevinske dozvole. Izvodi ih više investitora povezanih s nasljednicima zemljišta.

Ironično, i jedna i druga lokacija u urbanističkim planovima nalaze se unutar građevinske zone i predviđene su za mahom stambeno-poslovnu izgradnju. No vlasnicima se, očito, isplati ondje barem privremeno urediti parking.

Društvo arhitekata Dubrovnika navodi da je za prostor nekadašnje remize izdano rješenje za uklanjanje starih objekata, ali ništa više od toga. Pretpostavljaju da je asfaltiranje izvedeno po Pravilniku o jednostavnim radovima, no upozoravaju da i to mora biti u skladu s dubrovačkim urbanističkim dokumentima.

'Prostornim planom se dopušta uređenje parkirališta za česticama na kojima su izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine. S obzirom na to da na predmetnoj lokaciji više nema postojećih građevina, navedene odredbe nisu primjenjive. Gradnja parkirališta kao zasebne građevine moguća je isključivo na građevinskim česticama koje svojim oblikom i veličinom ne udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih građevina, a pritom se svejedno mora odrediti postojeća građevina kojoj to parkiralište služi. S obzirom na to da predmetna lokacija svojim oblikom i veličinom udovoljava parametrima za gradnju, navedena iznimka se također ne može primijeniti. Promet u mirovanju na predmetnoj lokaciji smije se planirati isključivo u obliku podzemne garaže, a za što je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu', upozoravaju dubrovački arhitekti.

Oni ukazuju i na to da najmanje 30 posto građevinske čestice mora biti uređeno kao park ili zelenilo te da urbanistički planovi uz svako parkiralište predviđaju drvored. Također, upozoravaju na odvodnju oborinskih voda na toj lokaciji.

Oko radova u Miović šumi Društvo arhitekata Dubrovnika još je oštrije: upozoravaju da se bez dozvole izvode 'značajni zemljani radovi', konkretno - prirodni teren uređuje se na više razina uz pomoć rampi, potpornih zidova i stubišta. Prostor nije ograđen i tabla s informacijama o gradilištu nije jasno vidljiva, ako uopće postoji, kažu u DAD-u.

'Za ogradni zid visine veće od 1,6 metara i potporni zid visine veće od metra, mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu, potrebno je izraditi glavni projekt. Prema javno dostupnim podacima, investitor nije prijavio početak građenja, što je dužan ukoliko se na čestici izvode radovi za koje je potrebno izraditi glavni projekt. Prethodno je bilo potrebno snimiti i vrednovati sva odrasla stabla, a na građevnoj čestici zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta te, u slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta, obvezna je dosadnja iste ili više kategorije boniteta', kažu dubrovački arhitekti.

Krčenje Miović šume u lokalnim dubrovačkim medijima popraćeno je poprilično blagonaklono: predstavljeno je da se 'uklanja i obrezuje zaraslo zelenilo, koje dobar dio čini invazivna biljka pajasen - a riječ je o zelenilu koje nije poželjno s obzirom da se radi o invazivnoj vrsti'.

Na fotografijama tportala vidljivo je da na terenu više nema ni pajasena, ali bogme ni bilo koje druge biljke. Sve ustupa mjesto asfaltu.

Građevinski inspektori, kako je neslužbeno potvrđeno tportalu, zasad nisu provjeravali ove dvije lokacije, niti su uopće zaprimili bilo kakve prijave nezakonite gradnje. Teško da će na nju nabasati slučajno jer u Dubrovniku nemaju svoju ispostavu, onamo navraćaju iz Splita. Isključivo po dojavama.

Pokušali smo kontaktirati i s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem. Nije bio dostupan.