Ovaj primjer, jedan od mnogih sličnih ove godine, naveden je u uvodu članka u Forbesu s popisom najpretrpanijih turističkih odredišta u Europi i o problemima koji iz toga proizlaze. Na popisu je u nekim kategorijama i Hrvatska, posebno Dubrovnik, no vjerojatno bi bilo mjesta i za druge naše gradove da su uzeti u obzir.

Prepreka u Hallstattu, kojoj je cilj bio spriječiti turiste da ometaju život mještana, izazvala je takvu buru na društvenim mrežama da je morala biti uklonjena, a gradske vlasti posvuda su izvjesile obavijesti s pozivima turistima da poštuju stanovnike toga područja, uz ograničenje broja autobusa i automobila na izletima.

Metode bliske onima u Hallstattu ove godine šire se i drugdje po Europi: pisali smo ovdje o Portofinu, u kojem su praktički zabranili selfije da bi smanjili gužve. Marseille je ograničio broj turista, Venecija zabranjuje kruzere uz gradsku jezgru, španjolski otoci Lanzarote i Mallorca - najviše zbog navale Britanaca - ograničavaju broj kreveta. Nedavno je i Split uveo novi set mjera protiv pijančevanja, povraćanja, buke i drugih incidenata koji već godinama zagorčavaju život stanovnicima gradske jezgre ili bar onima koji ne žive od turizma.

Tako je, kako Forbes prenosi stav Euronewsa, 'pretjerani turizam postao važna tema svuda, od europskih plaža do popularnih gradova'. Primjerice, prenijeli su analizu koju je napravio Deutsche Welle sastavljajući listu najpretrpanijih gradova. Na njoj su talijanski gradovi Venecija i Rim: prvi trpi i vrlo ozbiljne ekološke probleme, a drugi je zbog 26 milijuna turista prošle godine zabranio sjedenje na Španjolskom trgu i ograničio pristup Fontani di Trevi. Slijedi Prag, koji godišnje preplavi osam milijuna turista, pa Dubrovnik zatrpan kruzerskim gostima i obožavateljima 'Igre prijestolja', ukupno oko milijun i pol ljudi godišnje, a uvjerljivo je najmanji na ovom popisu. Na listi je i Amsterdam, koji je također objavio rat bučnim i pijanim gostima, opet najviše Britancima, potom Barcelona s 12 milijuna gostiju i Lisabon, koji godišnje pohodi četiri do pet milijuna turista godišnje.

Euronews je objavio i nešto širi popis, na kojem su još Dublin, Tallinn, Pariz, Atena... Forbes prenosi i portal The Mayor.EU, koji je među najposjećenije uvrstio i Brugge (blizu Veneciji po broju turista po glavi stanovnika), grčke otoke Rodos, Mikonos i Santorini te islandski Reykjavik.

Zanimljiva je i lista europskih zemalja s najvećom sezonalnošću međunarodnih letova u 2022., koju je napravila analitička kuća Spire Global, a što je jedan od glavnih neprijatelja održivog turizma. Na čelu je Grčka, zemlja koja je prošlo ljeto zabilježila ravno 287.070 međunarodnih letova, a učestalost je u kolovozu devet puta veća od one u veljači. Na drugom mjestu, što bi nekoga tko na turizam gleda samo kroz brojke moglo i obradovati, nalazi se Hrvatska, u kojoj broj međunarodnih letova ljeti raste pet puta, s 55.150 letova zabilježenih u srpnju 2022. Treća je Albanija, a tamošnjih 35.530 letova u srpnju je pet puta više od brojki izvan sezone.

Važan marketinški alat već godinama su društvene mreže, a među njima je najnoviji iznimno moćan TikTok. Portal za nalaženje smještaja Holidu tako je objavio najpopularnije gradove prema broju pregleda objava na toj mreži. Poredak prvih pet je sljedeći:

1. Barcelona (106,1 milijun)

2. Pariz (64,8 milijuna)

3. Manchester (10,1 milijun)

4. Amsterdam (9,9 milijuna)

5. Lyon (9,3 milijuna).

Ima li pozitivnih primjera? Ima - kao manje pretrpana city break odredišta Holidu navedi Berlin, Madrid, Bruxelles i Budimpeštu.