Devet država koje ima nuklearno naoružanje lani je potrošilo 91,4 milijardu dolara na svoje arsenale, što je 10,7 milijardi više nego 2022., izvijestila je Međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog naoružanja (ICAN)
Prema objavljenim podacima, tih devet nuklearnih sila na svoje je arsenale tijekom 2023. trošilo 173.884 dolara svake minute, odnosno 2898 dolara svake sekunde. Najveći udio, veći od ostalih osam država zajedno, očekivano ima SAD s 51,5 milijardi. Na drugom mjestu je Kina s 11,9 milijardi, dok je Rusija treća s 8,3 milijarde. Potrošnja Ujedinjenog Kraljevstva značajno je rasla drugu godinu zaredom, lani je povećana 17 posto, a iznosila je 8,1 milijardu dolara, podaci su ICAN-a.
U posljednjih pet godina na nuklearno naoružanje potrošeno je ukupno 387 milijardi dolara, a godišnja se potrošnja povećala za 34 posto, sa 68,2 na 91,4 milijarde. Razlog leži u tome da svih devet nuklearnih sila nastavlja modernizirati, a neki i širiti svoje arsenale. Koautorica izvješća ICAN-a Alicia Sanders-Zakre navodi da 'Ubrzanje potrošnje na ovo nehumano i destruktivno oružje u posljednjih pet godina ne poboljšava globalnu sigurnost, već predstavlja globalnu prijetnju'.
Cilj organizacije je zabrana nuklearnog naoružanja
ICAN je skup nevladinih udruga iz stotinu država, sa sjedištem u švicarskoj Ženevi, čiji je cilj zabrana i eliminacija nuklearnog naoružanja. Organizacija je 2017. dobila Nobelovu nagradu za mir.
Globalno gledano, navodi se u izvješću, nuklearne sile imaju ugovore s tvrtkama za proizvodnju nuklearnog naoružanja ukupno teških više od 387 milijardi dolara, koji se u nekim slučajevima nastavljaju do 2040. godine, a samo lani su takve tvrtke sklopile nove ugovore teške gotovo 7,9 milijardi dolara. Također se navodi da su te tvrtke, samo u SAD-u i Francuskoj (za druge države podaci nisu dostupni) na lobiranje potrošile 118 milijuna dolara.
ICAN navodi da je trošenje toliko novaca na nuklearno naoružanje neprihvatljivo te da predstavlja pogrešnu raspodjelu javnih sredstava. Smatraju da bi nuklearne sile, umjesto ulaganja u bezobzirnu utrku s oružjem za masovno uništenje, taj novac mogle iskoristiti za plaćanje vitalnih usluga za svoje građane ili pomoći u rješavanju globalnih egzistencijalnih kriza. Pet godina trošenja na nuklearno naoružanje moglo je prehraniti 45 milijuna ljudi koji se trenutno suočavaju s glađu, i to veći dio njihovih života.
Globalna platforma za podatke Statista, pak, navodi koliko ukupno ima nuklearnih bojevih glava na svijetu te koliko ih ima koja od devet nuklearnih sila. Prema njihovim podacima, u siječnju 2024. bilo je ukupno oko 12.100 nuklearnih bojevih glava, a gotovo 90 posto njih pripada dvjema zemljama - Rusiji i SAD-u. Kina je treća, s 'tek' deset posto onoga koliko ima svaka od prve dvije države.
Nuklearne bojeve glave ubojito su oružje za masovno uništenje koje mogu uništiti cijele gradove i ubiti milijune ljudi, a osim toga ostavljaju i dugotrajne negativne posljedice na okoliš u vidu radioaktivne kontaminacije. Korištene su samo dvaput u povijesti, krajem Drugog svjetskog rata, nad japanskim gradovima Hirošimom i Nagasakijem, gdje je od posljedica eksplozije i radijacije koja je uslijedila umrlo između 100 i 250 tisuća osoba. Tu valja napomenuti da su bombe bačene na japanske gradove bile mnogo slabije nego što su to današnje, a imale su snagu od oko 15 i oko 20 kilotona, dok se snaga današnjih bombi mjeri u stotinama kilotona i u megatonima.
