Na njima su radili ugledni demografi i drugi stručnjaci, na čelu s predsjedničinim savjetnikom demografom Anđelkom Akrapom. Grabar Kitarović predstavila ih je nakon što je premijer Plenković odbio njezin zahtjev da na temu demografije održe zajedničku sjednicu Vlade.

S deset minuta kašnjenja predsjednica je rekla kako je ovo njezin osobni prinos jer je riječ o opstanku Hrvatske kao države. 'Problem je sve veći udio starijeg stanovništva, sve manji broj rođenih i iseljavanje', kazala je.

Već na samom početku stupanja na dužnost, podsjetila je, pozvala je sve dionike društva na razgovore u kojima su definirali sedam problema s kojima se susreće Hrvatska. Po svima je na prvom mjestu bilo demografsko izumiranje Hrvatske. 'Ostati ravnodušnim na tu činjenicu značilo bi odustati od budućnosti', poručila je.

'To nije pitanje socijalne već razvojne politike', poručila je. Time je kritizirala Vladu koja je donijela niz mjera koje su demografi ocijenili kao socijalne, a ne demografske.

Provedba mjera ima svoju cijenu, no njihova neprovedba ima još veću cijenu, a to je nestanak hrvatskog naroda i države.

Spomenula je ranije donesene demografske mjere koje nisu zaživjele ili su se provodile parcijalno bez analize učinkovitosti.

Treba, naglašava, angažirati sve resurse. Iznijela je i brojke o broju umrlih i rođenih kazavši kako je Hrvatska vjerojatno pala ispod četiri milijuna stanovnika. Pada udio mladih u ukupnoj populaciji, a ubrzano raste udio starih. Dramatično pada i udio radnog stanovništva. Do 2051. godine broj stanovnika će biti 3,15 milijuna stanovnika. Unatoč padu ukupnog broja, rast će udio starih za više od 20 posto.

Spomenula je i velike prostore u Hrvatskoj koji su ostali bez stanovnika te kaže da će se povećavati broj 'mrtvih naselja'.

Istaknula je i egzodus stanovništva jer se iseljavaju mladi. 'Odlaze cijele obitelji. To je pravi egzodus hrvatske mladeži koji se intenzivirao ulaskom Hrvatske u EU', dodala je.

Spomenula je kako država službeno ne raspolaže brojem osoba koje su se iselile. Stvarni broj osoba je i do 2,6 puta veći od službene hrvatske statistike i iznosi 230 tisuća. Samo u 2017. Hrvatsku je napustilo 80 tisuća ljudi.

Koji su razlozi iseljavanja?

Predsjednica tvrdi kako je to opća društvena klima. 'Malodušje, beznađe, apatija, nedostatak optimizma i ambicije, ideološke podjele, nepovjerenje u institucije države, političke elite, klijentelizam, nepotizam i raširena korupcija...'

U drugu kategoriju spada materijalno: mala plaća, neisplata plaća, neriješeno stambeno pitanje, nezaposlenost i slično.

Kritizirala je školstvo i pravosuđe.

Kakve mjere donosi?

'Ne samo kvantitativne nego kvalitativne', kaže.

Prva i temeljna skupina su gospodarske mjere kako bi se stvorilo okruženje za stvaranje radnih mjesta koja će biti konkurentna u domeni srednjih i viših primanja. Porezni i parafiskalni sustav konkurentan i povoljan za domaće i strane tvrtke.

Porezna reforma jest ključ svega. Smanjiti trošak rada i poslovanja i povećanje neto plaće.

Druga je reforma javne uprave koja mora postati uslužni centar građanima, a ne represivni aparat. Izlaz vidi u potpunoj informatizaciji.

Treba uskladiti obrazovni sustav u skladu s razvojem gospodarstva. Predložila je pokretanje 'giljotine' za njihovo uklanjanje.

'Ljudski kapital je osnova društva u odnosu na materijalni kapital', istaknula je.

Posebno poglavlje je pitanje blokiranih građana jer to predstavlja prepreku gospodarskom oporavku. 'Uloga je države da taj problem riješi', kazala je. Treba uvesti institut apsolutne zastare i izmijeniti zakon o stečaju potrošača. Preispitala bi djelatnost rada tvrtki za naplatu dugova.

Tu su i mjere obiteljske politike. Financijske naknade i olakšice, obiteljski dopusti i slobodni dani. Sve novčane naknade su dobrodošle, no kada je riječ o provedbi tri naknada koje pruža država, postoji potreba za njihovim osuvremenjivanjem.

'Naknade danas imaju funkciju socijalnih davanja. Socijalna politika je nužna, no to je tek dio demografskih mjera. Te mjere moraju prerasti u populacijske mjere, a ne nadoknađivanje plaća i dizanje s ruba siromaštva', istaknula je predsjednica.

Univerzalni dječji doplatak

Posebno je kritična prema dječjem doplatku. 'On je dobrodošao da djecu zaštitimo od siromaštva, no moramo uvesti univerzalni dječji doplatak. Koliko to košta? Na to mogu odgovoriti protupitanjem: Koliko košta budućnost?',

Delimitirati rodiljne naknade za drugih šest mjeseci. 'Drugo, naknada za drugo i svako slijedeće dijete, 20 posto prosječne plaće, produženi boravak i besplatni prijevoz za sve, vrtići za sve...', nabrojala je predsjednica.

Mjere useljavanja

'Problem je radne snage stoga su nam potrebne mjere useljavanja kako hrvatskog iseljeništva tako i drugih. Za prve treba osnažiti Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. To ne treba biti samo protokolarna funkcija', kritizirala je.

Izmijenila bi i Zakon o hrvatskom državljanstvu u dijelu poznavanja hrvatskog jezika. 'To je formalni kriterij i jednake prilike treba pružiti svima, i azilantima i povratnicima', smatra.

Ne mora biti posebno ministarstvo, ali...

Predsjednica kaže kako demografija ne mora imati posebno ministarstvo, no predlaže potpredsjednika Vlade za demografsku revitalizaciju ili osnivanje Vladinog ureda za taj resor.

Tako bi se nadzirale mjere svih ministarstava kako bi bile u skladu s demografskom revitalizacijom.

Istaknula je kako ima odgovornost prema hrvatskim državljanima i prema državi i da se na to obvezala prisegom. Pozvala je sve čimbenike društva da s euključe u okretanje demografskih trendova.

Nakon početnih zahvata koje je Vlada napravila došlo je do suficita proračuna.

Predsjednica mjesecima upozorava na katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske. Dok njezini kritičari tvrde da se nametanjem ove teme priprema za drugi mandat, zbog demografije je ušla u sukob s premijerom. Još koncem svibnja vjerovala je da će Plenković prihvatiti održavanje zajedničke sjednice Vlade.

Istog dana u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku po treći se puta sastala radna skupina za izradu demografske strategije RH do 2030. godine.

Vlada se s tim planom kao ni radnom skupinom od 16 stručnjaka iz nekog razloga nije javno hvalila, o čemu je tportal nedavno pisao.