Analiza krvi mogla bi napraviti preokret u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti. Stručnjaci kažu da bi krvne pretrage prilikom otkrivanja Alzheimerove bolesti mogle biti jednako točne kao i bolna i invazivna lumbalna punkcija - uzimanje manje količine cerebrospinalne tekućine iz spinalnog kanala kralježnice
Ključan parametar prilikom dijagnosticiranja Alzheimera preko analize krvi je razina proteina p-tau217, a stručnjaci sada kažu da bi ova neinvazivna dijagnostička metoda mogla biti jednako učinkovita kao i bolna lumbalna punkcija i bolja od niza drugih testova. Navedeni protein je biomarker za promjene u mozgu do kojih dolazi kod oboljelih od Alzheimera.
Kako piše Guardian, u istraživanju, u kojem je sudjelovalo 786 ljudi, znanstvenici su uspjeli preko ALZpath testa (analiza proteina p-tau217 u krvi) identificirati pacijente koji su malo vjerojatno, srednje i vrlo vjerojatno imali Alzheimerovu bolest. Studija je pokazala da takav test može jednako točno predvidjeti ima li netko značajke Alzheimerove bolesti kao i invazivni i skupi testovi.
vezane vijesti
Pored toga, studija sugerira da u nekim slučajevima nakon krvnih nalaza nema potrebe ni za daljnjom dijagnostičkom obradom, odnosno da su oni po sebi dovoljno jasni, što bi moglo u budućnosti ubrzati dijagnostiku. Međutim znanstvenici još moraju utvrditi koliko su ti testovi učinkoviti kod svih skupina oboljelih od Alzheimera.
Trenutačno je lumbalna punkcija jedini način da se dokaže da se nekome ti proteini nakupljaju u mozgu. Pored punkcije još se koristi tzv. PET skeniranje amiloida, koje se provodi u rijetkim specijaliziranim klinikama.
Sada treba vidjeti kako bi se ovakvi krvni testovi mogli provoditi u zdravstvenim sustavima diljem svijeta.
'Svatko stariji od 50 godina mogao bi se rutinski pregledati svakih nekoliko godina, jednako kao što se testira na kolesterol', istaknuo je profesor David Curtis s UCL-ova instituta za genetiku u Londonu. Zbog veće dostupnosti i lakše obrade pretpostavlja se da bi se u izvjesnom broju slučajeva bolest mogla ranije dijagnosticirati, što bi onda povećalo i djelotvornost dostupnih terapija za ovu bolest.
'Kombinacija jednostavnog testa probira s učinkovitim liječenjem imala bi dramatičan učinak na pojedince i na društvo', zaključio je profesor.
Studija dr. Nicholasa Ashtona sa Sveučilišta u Göteborgu i njegovih kolega objavljena je u časopisu Jama Neurology.
