Dojam hrvatskih građana o neovisnosti sudstva u RH je u neprekidnom silaznom kretanju od 2016. godine i dalje je među najnižima u EU, upozorio je u srijedu Vrhovni sud na rezultate godišnjeg izvještaja Europske komisije (EK) o stanju vladavine prava za 2021.
U izvješću se ocjenjuje da su za loš dojam dva osnovna razloga; upletanje ili pritisak vlade i političara te ekonomskih ili drugih posebnih interesnih skupina, istaknuo je najviši sud.
Vrhovni sud je ukazao da EK smatra kako bi rješavanju tih problema mogle pridonijeti detaljnije ankete kojima bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali i utvrdili konkretni razlozi za trajno nisku razinu percepcije neovisnosti pravosuđa te dodaje da je posljednja anketa provedena 2015.
Izvješće EK-a, prenosi najviši sud, uočava da je postupak izbora novog predsjednika Vrhovnog suda RH, koji je još u tijeku, prouzročio prijepore i žestoke rasprave među najvišim predstavnicima državnih tijela, što je često uključivalo i podcjenjujuće izjave o sucima Vrhovnog suda i drugih sudova.
vezane vijesti
‘’Izdvojeno je da Ustavni sud naglašava važnost suradnje među državnim tijelima. Izvještaj ističe da bi trebalo ovlastiti neovisno i stručno tijelo čiji su članovi znatnim dijelom iz redova sudstva (u ovom slučaju Opća sjednica Vrhovnog suda) za izdavanje mišljenja prema kojem u praksi postupa nadležno tijelo za imenovanje (radi povećanja objektivnosti postupka kako bi se ograničila sloboda kojom izvršna vlast raspolaže u tim imenovanjima)’’, ističe sud.
Najviši sud je prenio iz izvješća da je sudbena vlast, uključujući Državno sudbeno vijeće, poduzela značajne korake za raščišćavanje navoda o kršenju sudačke etike, stegovnom postupanju ili korupciji unutar sudstva.
‘’Izrada antikorupcijske strategije je u tijeku, ali nedostaje specijaliziranih istražitelja i državnih odvjetnika u antikorupcijskim kaznenim predmetima na visokoj razini. Zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije tek treba reformirati. Nastavljeno je pozitivno kretanje istraga i kaznenih progona u predmetima korupcije na visokoj razini, ali pred sudom se može očekivati dugotrajan postupak koji usporava odluke suda’’, prenosi sud.
Istaknuto je da su objavljene imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika i osigurani dodatni resursi za njihovu provjeru.
E-komunikacija među najslabijima u EU
Vrhovni sud dodaje kako izvješće pokazuje da se upotreba alata za elektroničku komunikaciju u sudovima postupno povećava te da je trenutačno među najslabije razvijenim u EU-u.
Uz to, izvješće ukazuje da je objavljivanje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih presuda i dalje vrlo ograničeno te kako je preduvjet za poboljšanje nadogradnja sustava e-spis.
‘’U Izvještaju se navodi da su u pravosudnom sustavu postignuta poboljšanja u pogledu skraćenja trajanja postupka i smanjenja broja neriješenih, predmeta posebno na drugostupanjskim sudovima. Na prvostupanjskim je sudovima zbog pandemije bolesti covid-19 i razornih potresa u dijelu zemlje došlo do odgoda sudskih rasprava, što je produljilo trajanje postupka’’, zaključuje Vrhovni sud.
Godišnji izvještaj EK-a za 2021. sastoji se od izvještaja o stanju vladavine prava u EU te 27 poglavlja za svaku zemlju članicu. Vladavina prava znači da svi dijelovi društva, uključujući sva tijela javne vlasti, uvijek djeluju u okviru ograničenja utvrđenih zakonom, u skladu s vrijednostima demokracije i temeljnih prava te pod nadzorom neovisnih i nepristranih sudova.
RH u izvještaju se spominje 12 puta, a razrada je u Poglavlju za Hrvatsku. Najznačajniji dijelovi koji se odnose na pravosudni sustav navode podatak iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u (EU Justice scoreboard) o vrlo niskom dojmu građana u RH o neovisnosti sudstva.
