Premda na prvu zvuči kao klasična 'navlakuša' s interneta, 'klikni i otkrij koliko ćeš dugo živjeti', od 20. veljače u Institutu Ruđer Bošković moguće je provjeriti duljinu životnog vijeka. Dakako, ne radi se o točnom predviđanju, nego predispozicijama za starenje koje se utvrđuju analizom telomera, koji su indikatori stanja organizma, odnosno zaštitne strukture na krajevima kromosoma
'Svakom diobom stanice telomeri se skraćuju, a kad se prekomjerno skrate, zaustavljaju stanično dijeljenje. To nazivamo staničnim starenjem, a upravo je akumulacija starih stanica u tkivima glavna značajka starenja', objasnio je za Glas Slavonije dr. Ivica Rubelj iz Instituta Ruđer Bošković kako se pomoću telomera može predvidjeti životni vijek.
'Telomeri nisu jednake dužine kod svih osoba i tijekom života se postupno skraćuju, a prosječna vrijednost njihove duljine govori nam koliko je jedan organizam genetski mlad. Istraživanja su pokazala da one osobe koje imaju duže telomere imaju i bolju perspektivu u daljnjem starenju. Starenje je kod njih usporenije, a razdoblje vitalnog života se produljuje', kaže dr. Rubelj.
Danas se za službeni podatak uzima da prosječno Hrvatice dožive 79, a Hrvati 72 godine, no očekivani životni vijek stalno se produljuje. Iako trenutačno ne odstupamo od europskog prosjeka, valja naglasiti da su te brojke itekako promjenjive. Najbolji primjer je Japan, koji je prije 40 godina kasnio za zapadnoeuropskim zemljama i SAD-om, a danas su Japanci najdulje živuća populacija na svijetu. Osim genetskih predispozicija, na duljinu telomera utječu životne navike.
'Na telomere bitno mogu utjecati i vanjski faktori, kao što su fizičke aktivnosti, prehrambene navike ili stres. Zapravo, njihova dužina zbroj je svih tih zbivanja, tako da se poboljšanim načinom života i prehrane može pozitivno utjecati na progresiju starenja', veli dr. Rubelj.
Ističe da zasad nije moguće umjetno produljiti ljudski vijek. Istina, eksperimentiralo se na laboratorijskim miševima, i to - uspješno. Životni vijek produljen im je za 40 posto.
'Da je moguće produživati telomere kod ljudi, to bi značilo da je moguće i pomlađivanje čovjeka. Najbolji način da se produže telomere jest promjena načina života. Čimbenici koji utječu na zdravlje vide se i na telomerima', zaključuje dr. Rubelj, uz napomenu da oni nisu izravan uzrok starenja, nego indikatori. No unatoč razvoju znanosti i produljenju očekivanog životnog vijeka, maksimalni životni vijek čovjeka ipak se neće promijeniti.
'Prosječni životni vijek se produljuje, ali maksimalni vijek je limitiran. Prema pretpostavkama, drži se da je 120 godina krajnja biološka granica', zaključuje Rubelj.
