Zabrinjavajući podaci traže i pravovremene reakcije, a pritom je ključna promocija zdravlja i zdravih navika te povećanje svijesti građana Hrvatske o važnosti prevencije. Upravo je to jedna od misli vodilja Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same.

Uz nekoliko važnih i prijeko potrebnih inicijativa koje provode od svog osnutka 2017. godine, najnovija je 'Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama'. 'Zdrave kave s doktorima' osmišljene su kao neformalni razgovor građana s liječnicima o svim pitanjima koja ih muče, a koja ili nemaju kome postaviti ili ih se ne usude postaviti svome liječniku.

'Željele smo putem ovog projekta omogućiti svim ženama, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, da uz neformalan razgovor s vrhunskim liječnicima i stručnjacima saznaju sve ključne informacije o prevenciji raka dojke, dijagnozi i procesu liječenja, ali i da dobiju savjete i potrebnu podršku.

Projekt se pokazao odličnim jer smo na dosadašnjim 'zdravim kavama', točnije njih osam, okupile više od 400 sudionika što je nadmašilo sva naša očekivanja, a tek smo na pola projekta. Zbog velike zainteresiranosti za ovu tematiku, odlučile smo organizirati dodatnu 'zdravu kavu' u našem Zagrebu kojoj se jako veselimo', pojasnila nam je predsjednica udruge Ivana Kalogjera.

Kalogjera kaže da su u udruzi primijetili da ženama nedostaje prijateljskog razgovora i informacija, a otvoreno kaže i da zdravstveni sustavi imaju nedostatke, da je informiranost o dostupnim programima prevencije je dosta niska, a podaci o neodazivu građana na preventivne preglede vrlo zabrinjavajući.

'U cijeloj Hrvatskoj nedostaje socijalnih i zdravstvenih usluga koje značajno unaprjeđuju kvalitetu života ranjivih skupina, a situaciju još više otežava nerazumijevanje društva da se s 'rakom može živjeti'. Zato su neformalni razgovori neizmjerno potrebni. Prema dosadašnjim komentarima žena, 'zdrave kave' pokazale su se kao pun pogodak jer osim što mogu dobiti odgovore na pitanja koja ih muče, imaju mogućnost podijeliti svoja razmišljanja i osjećaje. To im je puno lakše napraviti izvan ordinacija, izvan 'liječničkog' okruženja i bijelih kuta, jednostavno se pokazalo da su žene puno opuštenije u ovakvim okruženjima 'uz kavicu'.

Posebice je to slučaj kod novooboljelih osoba jer su one u najvećem stresu zbog dijagnoze, a i manjka im informacija. Tu je i naša uloga, nas žena iz Udruge, koje smo spremne podijeliti i osobne priče te vlastita iskustva kako bi ih dodatno ohrabrile i pokazale da nisu same. Htjela bih ovim putem i zahvaliti svim liječnicima i stručnjacima na njihovu slobodnom vremenu i velikodušnosti kako bismo zajedničkim snagama što uspješnije osvijestili toliko potrebnu prevenciju i edukaciju', ističe Kalogjera.

'Istup udruga često je bolje prihvaćen od istupa zdravstvenih djelatnika'

No, ima i pozitivnih podataka, koje je s nama podijelila prim. dr. sc. Paula Podolski, navevši da je odaziv na programom mamografskog probira 'Mamma' u početku njegove implementacije 2006. godine iznosio 30-40 posto, a u tzv. posljednjem ciklusu pozivanja oko 60 posto.

'Odziv se u našim županijama razlikuje te se kreće u rasponu 45-80 posto. Kako je cilj mamografskog probira sniziti smrtnost od raka dojke za 20-30 posto, za što se procjenjuje da je potrebno postići odziv na mamografiju od 70 posto, jasno je da još uvijek ne možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima, te kako postoji dosta prostora za podizanje svijesti o važnosti ranije dijagnostike raka dojke, odnosno tzv. preventivnih pregleda', kaže dr. Podolski.

Smatra kako udruge potpore ženama koje su u tijeku ili nakon liječenja zbog raka dojke, kao što je i udruga 'Nismo same', predstavljaju važan i nezamjenjiv dio skrbi o oboljelim osobama. Dodaje i da su njihove aktivnosti također značajne u javnosti i podizanju svijesti zdravim ženama o važnosti ranog otkrivanja raka dojke, redovitih kontrolnih pregleda, odazivu na program probira. 'Možemo reći kako je u neku ruku, njihov 'glas' i vidljivost u javnosti nerijetko bolje prihvaćen od istupa zdravstvenih djelatnika', ističe dr. Podolski.

Potanko nam je pojasnila i kad krenuti s prvim pregledima.

Velik napredak u ranom otkrivanju, liječenju i prevenciji

'Akumulacijom znanja o biologiji raka dojke, razumijevanjem molekularnih i genetskih osobitosti, tijekom posljednjih desetljeća je došlo do upečatljivog napretka u ranom otkrivanju, liječenju i prevenciji. Početak 21. stoljeća je donio molekularnu klasifikaciju raka dojke koja se osniva na profiliranju genskog izražaja i predstavlja jedan najznačajnijih događaja u razvoju personalizirane medicine. Analizom tzv. intrinzičnih gena, usvojeno je znanje kako rak dojke nije jedna bolest, već razlikujemo pet osnovnih tipova, koji se daljnjom analizom razgraničavaju u podskupine.

Ova znanja su drastično promijenila naš koncept o raku dojke i omogućila i precizniju stratifikaciju oboljelih u prognostičkom i terapijskom smislu. Rak dojke se liječi kombinacijom vrše različitih oblika liječenja koje možemo pojednostavljeno podijeliti na: lokalno (kirurško liječenje i radioterapija) i sustavno onkološko liječenje (kemoterapija, hormonska terapija, biološka terapija, ciljana terapija, imunoterapija). Ovisno o proširenosti bolesti i podtipu raka dojke, u svake bolesnice se kombiniraju različiti za nju individualizirani terapijski postupci. S brojnim promjenama i napretkom u terapijskim mogućnostima oboljelih od raka dojke, postaje sve važnije da liječnici koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju funkcioniraju kao kolaborativni, multidisciplinarni tim (MTD), putem kojeg oboljele osobe dobivaju najvišu moguću razinu zbrinjavanja i postižu najbolje ishode liječenja', pojašnjava dr. Podolski.

Ženama se savjetuje i samopregled dojke jednom mjesečno od 30. godine života. No dr. Podolski pritom naglašava da samopregled nije zamjena za redovite kontrolne preglede, već pomaže u podizanju svjesnosti o mogućem obolijevanju od raka dojke i poticaj je za redovito kliničko praćenje, pri čemu 'ritam' i vrstu pretraga određuju smjernice s obzirom na dob žene i pridruženu rizičnost.

'Međusobna podrška bila je nit vodilja za pokretanje portala i Udruge Nismo same'

Udruga Nismo same je osnovana 2017. godine i do danas su provele puno projekata, inicijativa i humanitarnih akcija. Osim najnovijeg EU projekta 'Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama' u sklopu kojeg organiziraju 'zdrave kave s doktorima' diljem Hrvatske i radionice u prostorima Udruge, Kalogjera kao najznačajniji projekt ističe 'Nisi sama – ideš s nama' putem kojeg osiguravaju oboljelim ženama besplatan taksi prijevoz i odlazak na kemoterapiju.

'Često provodimo humanitarne akcije jer se taksi prijevoz financira isključivo iz donacija, a organiziramo i 'Humanitarni buvljak s poznatima'. Imamo i jedan online projekt naziva 'Nisi sama – pitaj bez srama' čiji cilj je pružanje online podrške osobama koje se liječe ili su se liječile od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji. Također, još jedna inicijativa je i 'U listopadu nosimo roza!' u sklopu koje žene, i to iz čitave regije, na Nismo same dijele svoje iskustvo s bolešću i jedna drugu podržavaju i bodre. A upravo je ta međusobna podrška bila jedna od mojih osnovnih niti vodilja kad sam pokretala portal i Udrugu', zaključuje predsjednica Udruge Ivana Kalogjera.