Koliko će biti za sljedeće, vidjet ćemo, rekla je Nađ, ističući kako će nakon više od 20 godina žrtve seksualnog nasilja, žene i muškarci, dobiti pravo na priznanje patnje. Žrtve će, prema ponuđenom zakonu, moći ostvariti prava na zdravstvenu, pravnu psihosocijalnu pomoć, medicinsku rehabilitaciju, ali i na novčanu naknadu u jednokratnom iznosu od sto tisuća kuna ili u povećanom od 150 tisuća kuna.

Moći će dobiti i mjesečnu naknadu u visini 73 posto proračunske osnovice koja sada iznosi 2. 427 kuna, a svi troškovi padaju na državni proračun, rekla je Nađ. Zakonom su zadovoljni zastupnici vladajuće koalicije, suzdržani su HDZ-ovi koji jesu za obeštećenje žrtava, ali traže da se zakon još doradi, primjerice, da se u njegovu nazivu, umjesto pojma Domovinski koristi agresija na Hrvatsku.

Domovinski rat nije puka terminologija koja se može 'trpati' na svako mjesto, agresija je prihvatljiv termin, kaže Zvonko Milas (HDZ). HDZ-ovi se zastupnici ne slažu s tvrdnjama da se sada po prvi put žrtvama omogućuje obeštećenje, kažu da se to moglo po dva postojeća zakona.

Temeljem zakona o pravima hrvatskih branitelja te o vojnim i civilnim žrtvama za 14 žena i dva muškarca priznato je pravo žrtve seksualnog nasilja, odgovara Nađ. Franko Vidović (SDP) bitnim označava što zakon predviđa da status žrtve ne može dobiti osoba koja je bila pripadnik, pomagač ili suradnik neprijateljske vojske.

Tko jamči da se to neće dogoditi kad nema registra tih ljudi?, uzvratio je predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) Domovinskog rata Đuro Glogoški. Nisam sklon popisivanju građana, vjerujem da su institucije sposobne utvrditi tko je počinio zločin, odgovorio je Vidović.

Nitko ne traži popisivanje, iako su neki građani već popisani, kaže Milas, aludirajući na objavljeni registar hrvatskih branitelja. Nakon Vlade, i Odbor je odbio zaključak 54 zastupnika o načinu reguliranja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Zaključkom se, među inim, traži rasprava o jedinstvenom zakonu i njegovo dizanje na ustavni rang.

Odbor je 'odbijenicu' izglasovao 'rukama' koalicijskih zastupnika, među kojima je i Vidović, jedini SDP-ovac koji je ranije potpisao oporbeni zahtjev. Tu sam inicijativu potpisao vjerujući kako treba raspravljati o pravima braniteljima, no ne slažem se da zakon ima ustavni rang, dovoljan je organski, rekao je zastupnik.

Vladin postupak HDZ-ovi zastupnici tumače izostankom političke volje, baš kao i vanjski član Odbora Ilija Grčić Vučemilović. Svi smo bili za jedinstveni zakon i jedno ministarstvo, a ne da se braniteljima bavi šest ministarstava, osam agencija i da na kraju moramo preko nekog svog rješavati probleme, kaže Vučemilović.

Alen Prelec (SDP) poziva se na tumačenja da u ustavni zakon ulaze ugrožene skupine, a hrvatski branitelji, kaže, to nisu. HDZ-ovim kolegama spočitava da članove SDP-a omalovažavaju kao da nisu dobri Hrvati, branitelji, odnosno uzimaju ih 'kao nekoga na suprotnoj strani, a to vrijeđa'.

Vlada je u svojoj odbijenici navela da to radi jer nema potrebne analize stanja, pa Odbor jednoglasno, na Vidovićev prijedlog, od Ministarstvu branitelja traži da napravi analizu stanja prava branitelja, s posebnim naglaskom na prava koja su izdvojena u neka druga ministarstva, odnosno u neke druge zakone.

Odbor je jednoglasno predložio predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović da primi suprugu hrvatskog branitelja Veljka Marića koji je u zatvoru u Srbiji te vidi kako u o okviru svojih ovlasti može pomoći da se Marića vrati u Hrvatsku.

Odbor je u Upravno vijeće Fonda hrvatskih branitelja imenovao Zdravka Ronka (SDP).