Glavni je smisao izgradnje plinovoda Južni tok osigurati dodatan pravac isporuke plina za potrošače u zemljama Europske unije nakon plinske krize 2008., kada je zbog svađe isporuka ruskog plina preko ukrajinskih plinova bila obustavljena. Južni tok zaobilazi Ukrajinu na način da trasa ide po dnu Crnoga mora i preko Bugarske, Srbije i Mađarske do potrošača u Zapadnoj Europi.

Mnoge nedoumice prate projekt. Postavljaju se pitanja o isplativosti projekta teškog 16 milijardi eura, a nezadovoljni su i u Europskoj uniji, jer Srbija, koja ima status kandidata, krši brojna pravila. Sada kada se ukrajinsko-ruski odnosi otopljavaju, budućnost Južnog toka nesigurna je, piše Euractiv.com. Novi dobavni pravac ruskog plina ne rješava osnovni cilj kojem teže Europljani, a to je osigurati raznovrsnost nabave.

'To ne rješava problem raznovrsnosti dobavnih pravaca, ali povećava sigurnost opskrbe', kazao je energetski stručnjak iz Londona Wood Mackenzie za Reuters. Dodao je da će, gledajući iz političke perspektive, izgradnja plinovoda pomoći Rusiji da zadrži politički utjecaj nad regijom. Nakon što je propao projekt Nabucco koji je podupirala Europska unija, Južni tok će se za potrošače nadmetati s Transjadranskim plinovodom (TAP) kojemu je cilj azerbejdžanski plin preko Turske, Bugarske, Grčke i Albanije dovesti do južne Italije i dalje do europskih kupaca.

Tu se i Hrvatska pokušava ugurati projektom Jadransko-jonskog plinovoda koji bi se u Albaniji priključio na TAP i preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine dovozio plin u Hrvatsku i dalje i Europu. U Reutersu smatraju da će zbog viših cijena u Grčkoj i Italiji Južni tok biti glavni pravac opskrbe zapadnog Balkana plinom, sve dok se ne izgrade novi izvori poput planiranog LNG terminala u Hrvatskoj na otoku Krku. Izgradnja LNG terminala na jadranskoj obali mogla bi zadovoljiti potrebe regije, ali i europskih zemalja za plinom po nižoj cijeni iz drugog izvora.

Srbija se suočila i s kritikom izvršnog direktora tajništva Energetske zajednice, Dirka Buschlea, koji je izjavio za srpske medije da ugovor o gradnji Južnog toka u Srbiji krši mnoga europska pravila. Buschle objašnjava da se djelatnosti transporta i opskrbe prema europskim pravilima moraju odvojiti. Preporučio je da se odvajanje obavi što prije jer će to biti obaveza Srbije 2015. godine, kada postane članica Energetske zajednice.

Južni tok kritiziraju i u samoj Srbiji. I dok prozapadna oporba optužuje da je energetski sporazum iz 2008., prema kojem je Srbija prodala 51 posto naftnog i plinskog monopola Gaspromu u okviru sporazuma Južni tok, utabala put za rusku ekonomsku i političku dominaciju u zemlji, srpski premijer Ivica Dačić to i potvrđuje svojim izjavama da 'Zapad svojim ponašanjem tjera Srbiju u zagrljaj Rusije'.