ENKLAVA NA HRVATSKO-SRPSKOJ GRANICI

Nadobudni Čeh ne odustaje: U Liberland stiže 1,5 milijuna dolara stranih ulaganja

14.04.2016 u 06:49

Bionic
Reading

Nadobudni Čeh Vit Jedlička, samoproglašeni predsjednik Liberlanda, usprkos problemima koje je imao s hrvatskom policijom, ne odustaje od svoje nakane da na hrvatsko-srpskom graničnom prostoru dunavskog džepa zaživi njegova utopistička enklava koju je osnovao sredinom travnja prošle godine

Vit Jedlička, čelnik Stranke slobodnih građana, sa skupinom svojih prijatelja i istomišljenika došao je na lani prostor dunavskog džepa u blizini Szunyog čarde i Monyorosa te proglasio državu za koju je tvrdio da je, sukladno rimskom pravu, ničija zemlja - terra nullius. Osnivače su inspirirale državice poput Hong-Konga i Lihtenštajna, a najviše Švicarska. Riječ je o teritoriju pod ingerencijom hrvatske policije do razrješenja graničnog spora između Republike Hrvatske i Republike Srbije, pa je predsjednik samoproglašene države prošle godine zbog boravka na tom teritoriju priveden na Prekršajni sud u Beli Manastir. No unatoč problemima, Liberland, tvrdi Jedlička, opstaje. Uvedena je prva nacionalna moneta nazvana merit, koja će biti jednaka američkom dolaru, a osnovana je i vlada demokratske republike.

Prema riječima 'predsjednika' Jedličke, već je gotovo 80 tisuća onih koji se žele doseliti u novonastalu državu. 'Interes je velik i broj zainteresiranih državljana svakodnevno raste. Imamo već 150 počasnih državljana te 70 predstavništva u 60 zemalja. Naš prioritet je okupiti ljude koji će pomoći uspostavi Liberlanda', kaže on.

Upravo će se na konferenciji kojom će se svečano obilježiti godišnjica nastanka (15. i 16. travnja) u baranjskom mjestu Lugu raspravljati o daljnjem razvoju i budućnosti ovog projekta. Njoj će, kaže nam nadobudni Čeh, nazočiti brojni uglednici poput Vedrana Mimice, profesora na čikaškom IIT koledžu arhitekture, i Alise Andrasek, osnivačice Biothinga i Bloom Games Partnersa, predstavnici sa studija nedavno preminule britanske arhitektice Zahe Hadid. Svi oni trebali bi ponuditi svoje vizije budućeg izgleda Liberlanda.


Kako će Liberland kao država funkcionirati u budućnosti, pitali smo Jedličku. 'S obzirom da smo ograničeni prostorom, trgovat ćemo i s Hrvatskom i sa Srbijom, koje već na svojim poljima proizvode hranu, tako da nećemo ulaziti u neku svoju proizvodnju. Bez obzira na našu monetu, platežno sredstvo bit će i druge valute, kune, dinari i euri. Vjerujemo da će vrlo brzo merit postati nacionalna valuta,  u potpunosti konvertibilna prema međunarodnim standardima', optimističan je Jedlička.

Donacijama je Liberland već dobio stotinjak tisuća dolara, a od švicarske Liberland Settlement Corporation dodatnih 50.000 dolara. Ovogodišnja ulaganja, prema očekivanjima Jedličke, trebala bi doseći oko 1,5 milijuna dolara, a dodatno bi se prihodovalo od poreza koji bi poslovni subjekti plaćali kad presele svoja sjedišta u novonastalu državu.

'Oko 33.000 kandidata za državljane želi investirati u Liberland. Iznosi se kreću od nekoliko stotina do nekoliko stotina milijuna dolara. Poznati američki investitor Doug Casey podnio je zahtjev za državljanstvo. To samo dokazuje da ljudi vjeruju u naš rad', uvjeren je Jedlička.

Na pitanje hoće li Liberland postati Christiania, autonomna zajednica u Kopenhagenu, samoproglašeni predsjednik odgovara: 'Cilj nam je da Liberland postane suverena država u kojoj će ljudi odlučiti kako žele živjeti. Osim toga, on će funkcionirati kao i sve druge države u civiliziranoj Europi.'

Hrvatsko-srpski granični spor

Rješavanje pitanja graničnog spora između Srbije i Hrvatske moglo bi ubrzati osnivanje novonastale države, o čemu nitko nije ni sanjao. A sporno je to što je na lijevoj obali Dunava desetak tisuća hektara, katastarski u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz područje približne veličine kao općina Osijek, na istoj obali su ostale dvije veće hrvatske enklave te niz manjih. Ona kod Apatina najprjepornija je jer obuhvaća dio tog vojvođanskog grada. Približno 900 hektara srpskog teritorija u Hrvatskoj, među kojem je i Liberland, većinom je neplodna površina. U katastarskim planovima, naime, stoji kako se s lijeve, vojvođanske strane Dunava, nalaze dijelovi k.o. Draž (Karapandža i Kenđija), dijelovi k.o. Zmajevac (Kalandoš i Šmaguć, koji se prostiru do potkućnica Bačkog Monoštora), potom Adica, Kazuk i Zmajevačka kučka, kao i dijelovi k.o. Kopačevo (Poluostrvo, Varošviz, Zverinjak i Srebrnica). Stručnjaci tvrde da i poznati batinski most preko Dunava katastarski pripada Hrvatskoj. No rješavanje granice političko je pitanje koje za sada nijedna država ne želi potezati.