Prema službenim procjenama iračke vlade, islamističkih boraca ISIL-a (Islamske države Sirije i Levanta) koju su ovaj tjedan zauzeli Mosul, drugi po veličini grad u ovoj bliskoistočnoj državi, ima tek oko šest tisuća. No bez obzira na to, premijer Nuri Al Maliki i njegove vojne snage imaju velikih problema s islamističkim pobunjenicima koji su najavili kako će nakon osvajanja Mosula početi marširati na Bagdad.

Iračka vojska je, i nakon godina treninga i izdašnih ulaganja, posve nespremna i nemotivirana za rat sa sunitskim islamistima, povezanim s Al Kaidom, te mediji izvještavaju o masovnom bijegu vojnika pred borcima ISIL-a, što znači da bi sedmomilijunski Bagdad mogao možda lako pasti u ruke islamista.

Zbog toga u Washingtonu predsjednik Barack Obama i njegov tim za nacionalnu sigurnost sastanče već 48 sati, kako bi osmislili načine vojne pomoći uzdrmanoj iračkoj vladi, ali bez toga da pošalju američke vojnike na teren. Obama je izjavio da 'Irak treba međunarodnu pomoć', s obzirom da će ISIS zauzeti još gradova, no njemački tjednik Der Spiegel napominje da je Obama u ovom slučaju 'ratnik protiv svoje volje', jer je povlačenje američkih trupa iz Iraka jedno od njegovih ključnih političkih obećanja.

Još gore, nalet ISIS-a je došao samo desetak dana nakon Obamina govora u West Pointu u kojemu je iznio svoju viziju budućnosti američke vanjske politike – izbjegavanje vojnih intervencija bez saveznika, direktna ugroženost SAD-a kao razlog za akciju itd. Ali borci ISIL-a su 90 kilometara od Bagdada, zbog čega je Obama na press konfrenciji izjavio da 'ne isključuje ništa', te da je 'potrebno osigurati da ovi džihadisti ne zauzmu stalni teritorij u Iraku i Siriji', javlja CNN

Bivša američka državna tajnica Hillary Clinton je pak za BBC rekla da SAD ne treba vjerovati iračkom premijeru Al Malikiju, kojega mnogi optužuju za forsiranje šijitske dominacije Irakom, te da se on sada treba dokazati kao 'lider svih Iračana'. Stoga bi, pomalo paradoksalno, pomoć iračkoj vladi mogla doći iz šijitskog Irana, kojemu nikako nije u interesu sunitsko preuzimanje vlasti, niti u Iraku niti u Siriji, gdje se već tri godine vodi krvavi građanski rat.

Iran zasad nije najavio da će se vojno uključiti u krizu u Iraku (iako je iz Teherana Iraku obećana 'neograničena solidarnost'), a otvoreno je i kako će se postaviti Turska, čije istočne granice destabiliziraju previranja u Siriji i Iraku. Ono što je u ovom trenutku sigurno jest da američki predsjednik Obama nema namjeru poslati dodatne trupe u Irak, ali da se neće ustručavati koristiti bespilotne letjelice ako bude potrebno.

Pale Sadija i Džalula

Islamski militanti zauzeli su još dva grada u Iraku i sada kontroliraju petnaestak posto iračkog teritorija i prijete napadom na Bagdad, javljaju u petak agencije.

Militanti pod vodstvom Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) zauzeli su Sadiju i Džalaulu i okolna područja u pokrajini Dijali pošto su iračke snage sigurnosti napustile svoja područja, javlja BBC.

Islamisti su prethodno preuzeli kontrolu nad Faludžom, Ramadijem, Tikritom i Mosulom, drugim po veličini iračkim gradom.

ISIL je organizacija izrasla iz manjih militantnih skupina povezanih s Al Kaidom. U ovoj formi djeluju godinu dana i imaju oko 5.000 boraca. Grupa je odlično organizirana i smatra se jednom od najopasnijih svjetskih džihadističkih organizacija. Tvrde da im svakodnevno pristižu novi regruti, i to iz zapadne Europe, SAD-a, arapskog svijeta i s Kavkaza.

ISIL je jedna od islamističkih skupina koja se u Siriji bori protiv režima Bašara al-Asada. Uspiju li zadržati Mosul i učvrstiti svoju poziciju, napravili bi velik korak prema stvaranju islamskog emirata sastavljenog od sirijskog i iračkog teritorija. To bi bio najveći uspjeh neke džihadističke skupine još od 11. rujna 2001. i mogao bi dovesti do brojnih promjena granica na Bliskom istoku koje su nametnule Britanija i Francuska prije jednog stoljeća.

Vođa skupine je Abu Bakr al-Bagdadi kojeg opisuju 'pravim nasljednikom Bin Ladena'. Zovu ga i 'nevidljivim šeikom' zbog sposobnosti maskiranja i zametanja tragova.

Daljnji uspjeh ISIL-a ovisit će o produbljenju sektaških podjela između sunita i šijita, trenutno najveće crte razdora na Bliskom istoku. ISIL je ekstremna sunitska skupina koja šijite koji nastanjuju istočni i jugoistočni dio Iraka smatraju nevjernicima.

Iračka vojska zasad pruža slab ili nikakav otpor napredovanju džihadista, koji su, osim središnje vlade u Bagdadu, jako zabrinuli i Washington. No američke opcije su ograničene.