Od 16 osumnjičenih u aferi Agram, USKOK je na samom početku istrage pustio četiri osobe da se brane sa slobode. Za ostalih 12 osumnjičenika tražili su, i od suca Županijskog suda Zvonka Posavca dobili - istražni zatvor.

Puštanje na slobodu uz jamčevinu odmah su zatražili Petar Pripuz (7,75 milijuna kuna), Ivan Markus i Miro Laco (po 100.000 kuna). Oni se nakon desetak dana provedenih u Remetincu danas već brane sa slobode, a ostalih devetero osumnjičenika jamčevinu je tražilo na jučerašnjem ročištu. Sudac Posavec odobrio je jamčevine svima, osim Milanu Bandiću koji je ponudio 5,8 milijuna kuna u nekretnini još uvijek nepoznatog prijatelja. Pretpostavlja se da je jamstvo odbijeno zbog preniskog iznosa, ali i zbog činjenice da je Bandić još uvijek gradonačelnik Zagreba te da bi njegovim puštanjem da se brani sa slobode bila povećana opasnost od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke.

O prikladnom iznosu jamčevine odlučuje sudac istrage, uzimajući u obzir imovinsko stanje osumnjičenika i težinu kaznenog djela, pojašnjava odvjetnik Ljubo Pavasović Visković: 'Visina jamčevine ovisi od slučaja do slučaja, nema tu univerzalne formule. Razmatraju se osobne prilike, težina kaznenog djela, gleda se je li okrivljenik ranije bio u sukobu sa zakonom... Više je kriterija o kojima odlučuje najprije istražni sudac, a kasnije izvanraspravno vijeće.'

Pavasović Visković objašnjava da danas imamo sve češće slučajeve puštanja na slobodu uz jamčevinu zbog izmjene Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine: 'Do tada se jamčevina mogla odrediti kada je pritvor bio određen zbog opasnosti od bijega, a nakon izmjene zakona određuje se i kada je pritvor određen zbog utjecaja na svjedoke te zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.'

Jamčevina se može položiti u novcu te kao hipoteka na nekretnine i vrijedne pokretnine. Do danas je najveću jamčevinu položio bivši premijer Ivo Sanader 2011. godine, i to u iznosu od 12,4 milijuna kuna. To je zbroj vrijednosti dvije trećine vile u Kozarčevoj ulici i nekretnina stare HDZ-ove garde Sanaderovih prijatelja Luke Bebića, Jerka Rošina i Marija Zubovića. U gotovini je položeno ukupno 300.000 eura koje su za Sanadera dali nogometaš Tomo Šokota i Branimir Šikić.

Drugu najveću jamčevinu položio je Davor Patafta i to u iznosu 12 milijuna kuna. Dva milijuna kuna uplaćeno je na žiro račun suda u gotovini, a 10 milijuna kuna u mjenici povezanoj s Pataftinim poduzećem T7 Grupa, koja vrijedi 350 milijuna kuna. Patafta je osumnjičen da je s bivšim gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom oštetio gradski proračun za 49,5 milijuna kuna na poslovima zbrinjavanja komunalnog otpada.

Ivan Čehok, bivši gradonačelnik Varaždina, sa slobode se brani uz jamčevinu od 2,6 milijuna kuna, koliko se procjenjuju njegova obiteljska kuća i zemljište. Sudu je u gotovini predao 110 tisuća kuna.

Osumnjičeni u aferi Agram Petar Pripuz prije nekoliko dana je u gotovini uplatio 7 milijuna i 750 tisuća kuna jamčevine kako bi se branio sa slobode. Trećeokrivljeni vlasnik Bramgrada Branko Mihaljević ponudio je hipoteku na obiteljsku kuću koja vrijedi 4,5 milijuna kuna, a drugookrivljeni Slobodan Ljubičić nudi hipoteku na svoju kuću 'tešku' 2,4 milijuna kuna. Sudac im je jamčevine odobrio, no USKOK se žalio pa se konačna odluka očekuje od izvanraspravnog vijeća za nekoliko dana.

U aferi Core Media na slobodu je uz jamčevinu izašao Vladimir Šelebaj koji je na račun suda uplatio 100 tisuća eura te je položio hipoteku na kuću na Hvaru.

Jamčevina za vrijeme istrage ostaje na žiroračunu Županijskog suda ili se na imovinu upisuje hipoteka sve dok traje postupak. Osumnjičenik bi imovinu izgubio kada bi pobjegao iz zemlje, a imovinu mora dobiti natrag kada završi istraga - neovisno o tome pokreće li se sudski postupak protiv njega ili se oslobađa svake sumnje.