Diskriminacija Srba i Roma, niska stopa istrage ratnih zločina, izostanak zakona o civilnim žrtvama rata propusti su koje Amnesty International (AI) izdvaja za Hrvatsku u izvješću objavljenom u srijedu, a kao pozitivne mjere ističe zakon o obeštećenju žrtava spolnog nasilja u Domovinskom ratu i zakon o životnom partnerstvu istospolnih parova.
Srbi i Romi
Hrvatski građani srpske i romske nacionalnosti i dalje su diskriminirani.
Građani srpske nacionalnosti diskriminirani su pri zapošljavanju u javnom sektoru i povratu stanarskog prava na stanove ispražnjene tijekom rata 1991-1995.
Referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici Ustavni sud proglasio je neustavnim, naglašava međunarodna organizacija za ljudska prava u izvješću za 2014/2015. koje se odnosi na Hrvatsku.
Peticija se odnosila na područje cijele Hrvatske, no skupina Hrvatskih ratnih veterana specifično je ciljala uporabu ćiriličnog pisma u Vukovaru u javnim ustanovama, napominje organizacija.
Podsjeća da važeći zakon nalaže uporabu dvojezičnih ploča u područjima gdje manjine čine trećinu stanovništva, dok Stožer to želi dopustiti tek ako manjina čini polovicu stanovništva.
Romi u Hrvatskoj segregirani su u naseljima bez osnovne infrastrukture, piše AI. Podsjeća da su prošle četiri godine od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Oršuš i drugi protiv Hrvatske (2010.) po tužbi na segregaciju romske djece u školama, ali "mnoga romska djeca i dalje pohađaju nastavu u segregirani razredima".
Diskriminacija Roma nastavlja se na tržištu rada, a položaj te manjine teži je u ruralnim područjima, napose mladim Romkinjama.
Kršenje pravde u slučaju nestalih osoba i civilnih žrtava rata
Hrvatska nije donijela zakon o nestalim osobama čime nastavlja kršiti prava rodbine nestalih osoba, piše AI.
U kolovozu je Hrvatska potpisala regionalnu izjavu o nestalim osobama i obvezala se utvrditi sudbinu 2200 nestalih u Hrvatskoj, no tek treba ratificirati Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka.
Hrvatsko pravosuđe krši pravdu prema obitelji i rodbini civilnih žrtava rata jer nije donijela cjelovit zakonski okvir za reguliranje statusa i obeštećenja svih civilnih žrtava rata. Europski sud za ljudska prava razmatra s hrvatskom vladom 17 takvih slučajeva civilnih žrtava rata.
Kao pozitivne strane AI izdvaja da je Ministarstvo branitelja predstavilo nacrt zakon o žrtvama spolnog nasilja u Domovinskom ratu koje im jamči psihosocijalnu i medicinsku pomoć, besplatnu pravnu ponoći i novčanu odštetu. Međutim, u nacrtu tog zakona ne navodi se novčana svota obeštećenja ratnih žrtava spolnog zlostavljanja, piše AI.
LGBT zajednice
Zakon o životnom partnerstvu od 15. srpnja jamči osobama istospolne orijentacije jednaka prava kao i heteroseksualnim partnerima osim prava na posvajanje djece, piše AI.
Zakon uvodi instituciju 'partnera-skrbnika' koji stječe roditeljsku skrb i sva prava i obveze koja iz toga proizlaze, napominje AI.
Dodaje da su u Hrvatskoj uspješno održane gay parade i da je odobren azil homoseksualcu iz Ugande.
Prva presuda za ratni zločin u "Oluji"
Hrvatski vojni časnik Božo Bačelić prva je osoba osuđena u Hrvatskoj za ratni zločin počinjen tijekom operacije Oluja, a vode se još dva takva procesa.
Ukupno osam pripadnika Hrvatske vojske i 15 pripadnika srbijanskih vojnih formacija suđeno je lani za ratne zločine, piše AI.
