'Raspušta se Sabor. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja', upravo su to dvije jedine rečenice koje stoje u Odluci o raspuštanju Sabora koju bi zastupnici trebali izglasati i popodnevnim satima. U tom izglasavanju, kako sada stvari stoje, vladajućoj većini trebala bi se pridružiti i oporba koja već tjedan dana bojkotira Sabor zbog skidanja imuniteta SDP-ovom Željku Jovanoviću te šovinističkih ispada potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa

Odlukom o raspuštanju Sabora bit će i otvorene ruke predsjedniku Ivi Josipoviću, koji tada može raspisati izbore za novi saziv parlamenta, i to najvjerojatnije za 4. prosinca. Kako je početkom tjedna najavio na Hrvatskom radiju, odluku o raspisivanju izbora Josipović bi mogao donijeti već u popodnevnim satima.

Čim predsjednik raspiše izbore počinje teći i rok od 14 dana za predaju i verifikaciju kandidacijskih lista Državnom izbornom povjerenstvu, ali i počinje teći rok od najmanje 30 dana u kojem se izbori moraju održati. Iako će zastupnici u popodnevnim satima i službeno završiti saborski rad, prema saborskom poslovniku, njihov mandat trajat će sve do konstituirajuće sjednice novog saziva, koja bi se trebala održati 20 dana nakon izbora.

Iako će se zastupnici danom raspuštanja Sabora fokusirati na predizbornu kampanju koja bi uskoro i službeno trebala početi, iz Sabora odlaze ne posve obavljena posla. Naime u gotov četiri godine 6. saziva zastupnici su uspjeli izglasati više od 800 zakona, promijeniti Ustav, donijeti četiri proračuna i pet rebalansa, no Sabor napuštaju sa još 60-tak neraspravljenih i neizglasanih točaka.

Među njima se nalaze i zakoni predloženi od SDP-a, HSP-ovog Daniela Srba te Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista, ali i mnogobrojni izvještaji.

Jedan od njih je i pomalo aktualan izvještaj o radu DORH-a i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Naime, iako se u pojedinim medijima spekuliralo da bi Bajićev izvještaj, zbog istrage i eventualne optužnice protiv HDZ-a, od vladajućih mogao dobiti košaricu u Saboru, to se ipak nije dogodilo. Zbog nedostatka vremena, ali i saborskog kvoruma, izvještaj nije ni stigao na red, no zanimljivo bi bilo čuti kako bi se vladajuća većina postavila prema oštrim kritikama koje je glavni državni odvjetnik uputio novopečenom HDZ-ovcu Tomislavu Karamarku i MUP-u.

'Svi pokazatelji do kojih dolazimo ukazuju kako korupcijska kaznena djela nisu u padu. Korupcija je nesumnjivo i nadalje prisutna, a nema ni odgovarajuće društvene osude korumpiranih pojedinaca, što sve nameće zaključak kako je razlog pada broja prijava smanjena otkrivačka djelatnost, a ne smanjenje broja ovih djela. Nije za očekivati da 28 dužnosnika USKOK-a uz rad na najsloženijim predmetima koordinira i provodi izvide u svezi otkrivanja i prikupljanja nužnih podataka za svako korupcijsko kazneno djelo. Policija, ali i druga tijela, moraju imati aktivniji pristup u radu na ovom području', stoji u DORH-ovom izvještaju u kojem je Bajić zasluge za borbu protiv korupcije pripisao prvenstveno USKOK-u i DORH-u.

Karamarko bi na te kritike možda i odgovorio da je na raspravu stigao njegov izvještaj o obavljanju policijskih poslova u 2010., no ako je suditi prema prethodnim izvještajima ministar unutarnjih poslova u Saboru se ne bi ni pojavio.

U Saboru bi se da je bilo vremena, unatoč kritikama pojedinih HDZ-ovih zastupnika, pojavio i guverner HNB-a Željko Rohatinski predstaviti svoj izvještaj za 2010. Podsjetimo, HNB-ov izvještaj nije dobio podršku na saborskom Odboru za financije, a predsjednik tog odbora HDZ-ov Goran Marić žestoko se obrušio na HNB.

'HNB-ovo stablo u medijima se kiti lijepim lišćem, ali plodovi tog stabla su gorki, a stablo se mjeri po plodovima, ne lišću', govorio je početkom mjeseca na sjednici odbora Marić. No ako je suditi prema reakcijama oporbe, ali i nekih drugih HDZ-ovaca, Rohatinski bi na plenarnoj sjednici ipak dobio potporu.

Sa saborske rasprave 'izvisio' je i prijedlog zaključaka Odbora za medije, vezanih uz ometanje televizijskih signala od strane Italije, ali i najdugovječnija točka dnevnog reda - HNS-ov prijedlog Deklaracije o osudi holodomora, koji se na popisu za raspravu nalazi od 2008. godine.

Još prošli petak vladajuća većina nije uspjela izabrati novo Povjerenstvo za sukob interesa, no jednog ustavnog suca, čije se imenovanje također nalazi na dnevnom redu, nisu ni pokušavali odabrati jer su im za to bile potrebne ruke oporbe. 'U najmanju ruku nepristojno je, da ne kažem nešto malo grublje, mjesec dana prije izbora gurati kadrove HDZ-a na te pozicije', kritizirala je prije samo tjedan dana SDP-ovka Milanka Opačić, a vladajući su se očito ovaj put odlučili biti pristojni i ne vršiti pritisak.

Na raspravi se trebao naći i prijedlog Kukuriku koalicije za osnivanje istražnog povjerenstva zbog afere 'anonimne prijave', no to je očito palo u vodu nakon što je MUP-ova Unutarnja kontrola zaključila da ravnatelj policije Oliver Grbić ipak nije sugerirao HDZ-ovcima da bi trebali pisati anonimne prijave protiv članova SDP-a.

Iako je premijerka Jadranka Kosor prije ljeta tvrdila da zakoni koji se tiču visokog obrazovanja i znanosti neće biti povučeni iz procedure, u redovima vladajućih u Saboru očito nije bilo previše interesa za guranje tih zakona te su se i oni našli na listi onih o kojima zastupnici nisu uspjeli izreći mišljenje u sabornici. Debaklu zakona zbog kojih se cijela akademska zajednica digla na noge vjerojatno je pomoglo i protivljenje samih HDZ-ovaca, ali i koalicijskih partnera