se promina

Nakon dvije godine čekanja: Španjolci kod Knina grade solarnu elektranu tešku 110 milijuna eura

09.05.2023 u 12:58

Bionic
Reading

Španjolska tvrtka Acciona Energia, najveća europska privatna kompanija za proizvodnju obnovljivih izvora električne energije, na Miljevačkom platou u Šibensko-kninskoj županiji gradit će najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj i regiji u projektu čija se vrijednost procjenjuje na 110 milijuna eura

Nova elektrana prostirat će se na krševitom državnom zemljištu veličine tri milijuna četvornih metara i imat će kapacitet od 150 megavata, što je dovoljno za zadovoljavanje potreba oko 100 tisuća kućanstava. Njen službeni naziv jest SE Promina.

Golemi projekt zapravo je bio na čekanju pune dvije godine: investitori su još u ožujku 2021. godine podnijeli zahtjev za provođenje natječaja, a potom je krajem iste godine izmijenjen Zakon o tržištu električne energije, da bi u tom trenutku podnijeli novi zahtjev.

Od tada se čekao ključni dokument, energetsko odobrenje, za koji Jutarnji list tvrdi da će biti izdan 'ovih dana'.

Golema sunčana elektrana, za ilustraciju, zauzimat će površinu od oko 600 nogometnih terena. Po neslužbenim informacijama tportala, postoji mogućnost njegova proširenja za oko 50 posto, no za to je potrebna izmjena Prostornog plana Šibensko-kninske županije - kao i za dodatne projekte upravo u prominskom kraju.

Izmjene plana očekivane su i najavljivane više od pet godina, no zasad su također na čekanju.

Acciona Energia na godišnjoj razini proizvede oko 14 tisuća megavata u 27 zemalja, a posluje u 60 država. U Hrvatskoj djeluje dvadeset godina, ima sjedište u Splitu te je prije desetak godina izgradila vjetropark Jelinak, vrijedan 48 milijuna eura. Upravo se priprema i za početak gradnje vjetroelektrana na lokacijama Opor (27 megavata) i Boraja II (45 megavata), vrijednih oko 100 milijuna eura, koje bi trebale biti u funkciji već iduće godine.

Ovu tvrtku u Hrvatskoj vodi Aljoša Pleić, a on je u srpnju prošle godine otvoreno istupio za tportal i opisao sporost u proceduri izdavanja suglasnosti i dozvola:

'Naš najveći problem trenutno jest činjenica da država još uvijek nije u dovoljnoj mjeri digitalizirana, pa projekti znaju zapeti na najobičnijoj gluposti. Katkad se čini da smo u 1970., a ne u 2022. godini. Nitko u Europi nije operiran od administrativnih prepreka, to je činjenica, no isto tako je činjenica da se u drugim državama ti problemi znatno brže rješavaju', rekao je Pleić tada za tportal.

Prije nekoliko mjeseci on je s kolegama istupio i kao član Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore s dotad najoštrijom kritikom, da bi se potom prestao pojavljivati u javnosti. Tportal je kontaktirao s njim i ovom prilikom, no Pleić je odbio komentar.

Početak gradnje iduće godine

Za sunčanu elektranu Promina, nakon očekivanog izdavanja energetske suglasnosti, slijedi postupak izdavanja lokacijske i građevinske dozvole, pa je početak njene gradnje realno očekivati u prvoj polovini 2024. godine. Sama gradnja trebala bi potrajati oko godinu dana, a u sklopu projekta bit će izgrađena i velika trafostanica, vrijedna deset milijuna eura, te potom predana HOPS-u.

Na lokaciji između Drniša i Knina bit će angažirano oko 200 radnika.

Studija utjecaja na okoliš potvrdila je da na ovoj lokaciji ne postoje značajni rizici, no investitorima je ipak naložila da obrate pažnju na staništa šišmiša te da se zaobiđe nekoliko speleoloških objekata, odnosno jama i rudnika. Fotonaponski moduli morat će imati antirefleksivne površine kako bi se izbjeglo da ih ptice zamijene za vodenu površinu i zalijeću se u njih.

Investitori ovog projekta već ranije su najavili da će glavninu investicije nastojati ostaviti u Hrvatskoj, što znači da će za građevinske radove i izgradnju konstrukcija vjerojatno biti angažirane hrvatske tvrtke. No sami solarni paneli - koji će pratiti Sunce s radijusom rotacije od 120 stupnjeva - bit će uvezeni iz Kine jer se u Europi slični ne proizvode, pogotovo ne u količinama dovoljnim za ovako velike projekte.

Tržište obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj će nesumnjivo biti u velikom porastu u idućih desetak godina: energetska strategija zacrtala je da se do 2030. godine mreži priključe novi 'obnovljivci' snage tri tisuće megavata - otprilike trostruko više nego danas. U ove izračune nije uključena energija proizvedena u hidroelektranama, a koja se obično pribraja u obnovljive izvore i tako dramatično podiže Hrvatsku na ljestvici europskih zemalja po proizvodnji i potrošnji zelene energije.