Nakon posjeta njemačke kancelarke Angele Mekrel i uvjeta koje je iznijela srbijanskim vlastima za dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, pred Srbijom su teške odluke vezane uz problem Kosova, prenose u srijedu beogradski mediji te navode da je oštro stajalište njemačke kancelarke iznenadilo srbijanske vlasti
Njemačka kancelarka Angela Merkel i srbijanski predsjednik Boris Tadić tijekom razgovora iznijeli su suprotna stajališta o mogućem rješenju kosovskog pitanja, piše dnevnik Blic navodeći da od neimenovanog izvora bliskog predsjedništvu doznaje da je Tadić jasno poručio da Srbija nikada neće priznati neovisno Kosovo.
Razgovor je, po riječima tog izvora, bio neprijatan i mučan, a poslije onoga što je Merkelova poručila Tadiću pred Srbijom su dani teških odluka i situacija je prilično loša.
'Nikakvog govora o podjeli Kosova ili specijalnim statusima za Sjever nije bilo budući da je kancelarka inzistirala na tome da je Kosovo država zaključno s administrativnim prijelazima prema centralnoj Srbiji i da Priština ima apsolutnu vlast na cijelom teritoriju', kaže izvor Blica.
Sonja Liht, predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, ugledne nevladine organizacije za edukaciju mladih političara te predsjednica vanjskopolitičkog savjeta srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova, ocijenila je, kako prenosi srbijanska agencija Tanjug, da novi uvjeti koje je Merkel prenijela u Beogradu povodom Kosova nisu bili očekivani. Liht je kazala da se, do zahtjeva njemačke kancelarke da je za dobivanje statusa kandidata neophodno ne samo da Srbija nastavi dijalog s Prištinom, već i da Eulex dobije mogućnost djelovanja na cijelom teritoriju Kosova te da se krene prema ukidanju paralelnih institucija, očekivalo da novih uvjeta neće biti.
Zahtjevi Europe se, smatra Liht, iskazuju sve konkretnije, pa je za Srbiju najbolje da dijalog s Prištinom, čiji se nastavak očekuje 2. rujna u Bruxellesu, ima što konkretnije rezultate.
Srbijanski veleposlanik u Berlinu Ivo Visković kazao je da službeni Beograd nije iznenađen zahtjevima njemačke kancelarke jer se to moglo naslutiti iz ranijih poruka koje je Srbija dobivala, prenosi portal B92. Dodao je da je možda samo oštrina zahtjeva za ukidanje institucija na sjeveru Kosova nešto što nije bilo očekivano baš u toj mjeri te da je taj zahtjev nešto što vodstvo Srbije u ovom trenutku apsolutno ne može prihvatiti.
'Oni imaju neke svoje proračune i bojim se da je jedan da mi zbog kandidature i želje da uđemo u Uniju popuštamo u svemu, upozorili smo, ali nažalost njemačka strana ostala je pri svojim tvrdim stajalištima', rekao je Visković te naveo kako je svoje sugovornike u Berlinu više puta podsjetio da je Zapadnoj Njemačkoj trebalo 20 godina da uspostavi kakve takve odnose s Istočnom Njemačkom i da pritom nisu priznali jedni druge, a da se od Srbije traži da to učini za dvije godine.