Na adrese redakcija stigao je poziv u kojem stoji da će se sutra u Ravnateljstvu policije održati press konferencija 'povodom dovršenog kriminalističkog istraživanja raketiranja Banskih dvora 1991. godine.'

Na konferenciji će govoriti predstavnici Ravnateljstva policije, Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Službe kriminalističke vojne policije, stoji u pozivu policije.

Podsjetimo, dva bojna zrakoplova JNA 7. listopada 1991., malo poslije 15 sati, raketirala su Banske dvore. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile Banske dvore, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeni su pročelje i gotovo sve prostorije.

Tada je ocijenjeno da je riječ o atentatu na predsjednika Tuđmana jer je napad vođenim raketama ponajprije bio usmjeren na predsjednikove radne prostorije. U zgradi nitko nije poginuo, ali ranjeno je nekoliko ljudi.

Napad na Banske dvore izveden je uoči isteka moratorija Europske zajednice na odluku Hrvatskog sabora o osamostaljenju Republike Hrvatske te tijekom općih napada JNA na Vukovar, Vinkovce, Osijek, Pakrac, Sisak, Karlovac, Gospić, Otočac, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.

Predsjednik Tuđman tih je dana predlagao sekretaru za obranu SFRJ-a Veljku Kadijeviću da JNA prekine operacije protiv Hrvatske iz zraka, s kopna i mora, a RH će zauzvrat istodobno prekinuti opću blokadu njihovih vojarni. JNA je odbio Tuđmanov prijedlog i jednostrano inzistirao na hrvatskoj deblokadi.

Predsjednik Tuđman objasnio je kako se blokadom vojarni željelo prisiliti JNA da napusti Hrvatsku, ali to je bila i mogućnost da se Hrvatska domogne oružja koje joj ga je nelegalno oteo JNA prije prvih višestranačkih demokratskih izbora. Predsjednik Tuđman pokušavao je pregovorima i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama izbjeći rat te mirnim putem tražiti političko rješenje. Prestanak moratorija EZ-a za Hrvatsku značio je, smatrao je Tuđman, stupanje na snagu, na temelju svibanjskog referenduma, ustavne odluke Hrvatskoga sabora o samostalnosti.