Kako javljaju crnogorski mediji, skupština općine Ulcinj u srijedu je usvojila prijedlog o postavljanju spomenika Gjergju Kastriotiju Skenderbegu na kružnom toku u središtu grada, i to na aveniji koja nosi ime tog borca portiv osmanskoga osvajača i islamizacije.

Spomenik će se podignuti na inicijativu Albanske Alternative koja je prošlog kolovoza najavila podizanje Skederbegovih spomenika na još dvije lokacije, u mjestu Tuzima te u Zatrijepču nedaleko Podgorice.

'Podizanje spomenika Skenderbegu pridonijelo bi podizanju svijesti za slobodom, suradnji kao i njezino očuvanje i unapređenje suradnje s ostalim narodima koji žive na području Crne Gore, a naročito crnogorskog naroda s čijim vladarima je bio i u prijateljskim i srodničkim odnosima', izjavio je čelnik Albanske alternative Nik Đeljošaj.

Čelnik albanske stranke rekao je i da Skenderbegovi spomenici krase mnoge trgove gradova širom Europe te kako on za albanski narod predstavlja temeljnu osobu kroz koju se predstavljaju i kao takav 'nastavlja inspirirati' i predstavlja se kao simbol svih vremena.

Valja napomenuti kako u Ulcinju pretežno žive Albanci te kako je upravo u tom primorskom mjestu Skenderbeg ima kuću koju su nakon njegove smrti 1468. godine naslijedili njegovi rođaci.

>>> Od mitomanije do etničkog čišćenja Albanaca: Zašto su Srbi toliko zagrizli za Kosovo?

Skenderbeg je rođen 1405. godine u Kruji u središnjem dijelu današnje Albanije, ali je kao dijete tijekom provođenja sustava danka u krvi odveden na turski dvor kako bi se osigurala vjernost njegovog oca turskoj vlasti. Tamo je poturčen te je završio školu i obuku u janjičarskoj školi Enderun.

Nakon završene škole 1440. godine stupa u službu, gdje napreduje vrlo brzo i postaje Sandžak-beg Debarskog sandžaka. Tri godine kasnije tijekom bitke za Niš dezertira iz osmanske vojske i osvaja rodni grad Kruje koji je u to doba bio glavni grad Albanije.

U ljeto 1444., na ravnici Torviola ujedinjena albanska vojska pod vodstvom Skenderbega porazila je tursku vojsku koju je vodio Ali Paša. Tijekom sljedećih nekoliko godina Skenderbeg je opetovano ratovao protiv turske vojske, nižući pobjede, a ubrzo stupa u rat protiv Venecije koji je završen nakon gotovo tri godine porazom Mletaka i potpisivanjem mirovnog sporazuma u Lješu.

Kako bi ojačao svoju poziciju, Skenderbeg sklapa savezništvo s kraljem Alfonsom V. od Aragona te se približava Rimu, odnosno Papi. Cijelo vrijeme nastavlja borbu portiv Turaka, sprečavajući njihovu invaziju. Nakon kratke bolesti 1468. godine umire od malarije.

Albanci Skenderbega predstavljaju kao nacionalnog heroja i borca za slobodu, a njegov lik opjevan je u brojnim narodnim pjesmama. Njemu u čast Antonio Vivaldi je skladao operu 'Skenderbeg', dok je film o njegovu životu, snimljen u albansko-sovjetskoj koprodukciji, 1954. godine osvojio nagradu na filmskom festivalu u Cannesu.

Skenderbeg je tijekom života dva puta mijenjao vjeru. Rođen je, naime, kao pravoslavac, ratovao kao musliman, a umro kao katolik.