Govoreći o stanju na Jakuševcu, na kojem sanacija nakon dvaju odrona neće započeti još barem šest mjeseci, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević podijelio je na današnjoj konferenciji za medije s javnošću saznanja o dvama stručnim mišljenjima iz 2008. i 2012. godine o ozbiljnim propustima na odlagalištu otpada. Jesu li ti propusti doveli do odrona, a u jednom od njih radnik je izgubio ruku, trebala bi utvrditi istraga.

Tomašević je naveo da je još 2008. upozoravano na veliku količinu vode na odlagalištu te da se ona zadržava zbog problema u drenaži. Četiri godine kasnije novi nalaz pokazao je da do zadržavanja vode dolazi zbog tehničko-konstrukcijske greške.

Nalaz i mišljenje iz 2008. godine

Mišljenje iz 2008. godine potpisuju Mensur Mulabdić, profesor na Građevinskom fakultetu u Osijeku, i Meho Saša Kovačević, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U svom zaključku među ostalim navode:

• da odlagalište otpada Prudinec ima neuobičajeno veliku količinu vode u svom tijelu, nastalu zbog poteškoća s njenim dreniranjem u temeljni drenažni sustav
• zdenci za otplinjavanje su ispunjeni vodom; u gotovo svim zdencima nivo vode je vrlo visok, tako da se prosječno 2/3 visine zdenca nalazi pod vodom i zbog takve situacije nije moguće otplinjavanje zdencima u mjeri u kojoj je to planirano, a nemogućnost otplinjavanja uzrokuje povećanje količine plina u odlagalištu i povećanje tlakova od plina koji mogu biti uzrok i mehaničkih nestabilnosti u odlagalištu otpada, zajedno s tlakovima od zarobljene vode
• bez ikakvih dodatnih istražnih radova treba poduzeti korektivne interventne aktivnosti, a potrebno je hitno poduzeti aktivnosti kojima će se isprazniti voda iz zdenaca
• treba pospješiti prikupljanje plina i time dovesti odlagalište u sigurnu fazu potrebnih kontrola, servisa i obnove plinske mreže, što prvenstveno znači crpljenje vode iz zdenaca u postojećem stanju, a tek naknadno, eventualno, izvoditi spajanje bušotina s drenažnim slojem u temeljnom brtvenom sustavu
• za potrebe crpljenja vode iz zdenaca treba izvesti i dodatne bušotine radi bržeg i efikasnijeg uklanjanja vode iz odlagališta
• predlaže se projektantu da promijeni način deponiranja otpada tako da se manje plohe zapunjavaju kao manje kazete i da se koristi neki sustav zaštite od procjeđivanja (dnevni prekriv ili folije) kako bi se izbjeglo negativno iskustvo iz dosadašnjeg rada.

Što je još navedeno u njihovu nalazu, možete vidjeti u dokumentu.

Nalaz i mišljenje iz 2012.

Četiri godine kasnije ZGOS, koji upravlja odlagalištem otpada, ponovno je naručio stručni nalaz i mišljenje, ovoga puta austrijskog Instituta za održivo gospodarenje i zbrinjavanje otpada (IAE) sa Sveučilišta Montan u Leobenu. Razlog za traženje pomoći bio je problem s nakupljanjem procjednih voda.

U zaključku su naveli da je uzrok zadržavanja procjednih voda u tijelu odlagališta, koje dovodi do potapanja plinskih zdenaca, tehnička konstrukcijska greška u izvođenju sustava odvodnje donjeg brtvenog sloja. Naveli su da se takva greška s tako teškim posljedicama može smatrati greškom koja za sobom povlači obavezu naknade štete. Istaknuli su i da su podacima koje su dobili upitna pouzdanost i kvaliteta. Dodali su da je to moguće djelomično zbog prijevoda i prijenosa podataka, ali i da ti podaci upućuju i navode na zaključak o manjku stručnog znanja projektanta.

Što još stoji u njihovu mišljenju, možete vidjeti u dokumentu u nastavku.

Je li se i što poduzimalo nakon preporuka iz 2008. i 2012. godine, upitali smo glasnogovornicu Gradske uprave Dinku Živalj, a ona je kazala da je to 'teško reći u ovom trenutku jer različiti akteri imaju svoje verzije, a što se točno i koliko poduzimalo, utvrdit će sudski postupak koji je u tijeku'.