Slažete li se da gradovi i sela u Osječko-baranjskoj županiji gospodarski, društveno, kulturno i politički nazaduju već 22 godine? Objasnite tko je i kako tome najviše doprinio.

Nažalost, moram se složiti jer dokazi za to su svuda oko nas. Mnoštvo toga je pridonijelo takvom stanju. Neki razlozi su bili neizbježni, ali u velikoj mjeri uzroci su i u samoj županiji. Svakako je jedan od razloga Domovinski rat, koji je opustošio većinu Osječko-baranjske županije i ekonomski i demografski. Ali to nikako nije jedini razlog. Činjenica je da se obnovi, prije svega gospodarskoj, nije ozbiljno pristupilo nakon mirne reintegracije. Također, najveće krivce vidim u onima koji su godinama vodili ovu županiju, a nisu se ozbiljno pozabavili njezinim potencijalima i vizijom razvoja, već su vrijeme trošili na politiziranje, inat i rad za vlastiti interes.

Što ćete napraviti dobijete li povjerenje birača za mandat župana?

Mnogo toga treba napraviti, jednostavno ne znam odakle bih počeo nabrajati. Ono što želim prvo napraviti, a u tome ima i simbolike, jest napraviti županiju po mjeri čovjeka, odnosno županiju otvorenih, a ne zatvorenih vrata, županiju suradnje, a ne inata. To će biti prvi korak jer nema razvoja županije, ni gospodarskog ni kulturnog, a time ni napretka za građane sve dok ne budemo spremni na suradnju. To je prvo što ću učiniti i to mogu obećati.

Ostali kandidati također obećavaju pokretanje gospodarstva. Ali ono stoji osobito loše. Desetina svih hrvatskih nezaposlenih živi u ovoj županiji. Što ćete učiniti bolje?

Prije svega ciljanim investicijama te racionalnim i fokusiranim trošenjem proračunskog novca valja poboljšati gospodarsku krvnu sliku županije. Ulogu županije u poticanju gospodarske aktivnosti vidim u stvaranju pozitivne poduzetničke klime. Naravno, to se može postići samo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na teritoriju županije i suradnjom s hrvatskom Vladom. Također, u poticanju gospodarstva teško da možemo svaštariti. Moramo se odlučiti za strateške gospodarske grane koje valja poticati. Tu bih izdvojio poljoprivredu, vinarstvo, lovstvo, ribički turizam, kao i prateće industrije. Nažalost, poljoprivrednici su u našoj županiji zanemareni. Podrška koju im županija daje samo je deklarativnog karaktera na sjednicama Županijske skupštine, ali ništa više od toga. To se mora promijeniti, a prvi korak je osnivanje Županijske poljoprivredne agencije koja bi, uz Poljoprivrednu savjetodavno službu, pomagala našim poljoprivrednicima u snalaženju na tržištu, praćenju zakona koji se odnose na njihov resor i pisanju i javljanju na natječaje, kako Europske unije, tako i one koje raspisuje država, prije svega za zakup zemlje. Također, županija mora koordinirati rad jedinica lokalne samouprave, usmjeravati ih, sudjelovati i biti partner u projektima poput poduzetničkih inkubatora, planiranja i stvaranja poslovnih zona, kreditiranja poduzetnika i slično. Postoji niz pozitivnih primjera kako to postići, koji već postoje u praksi u nekim uspješnijim županijama u Lijepoj Našoj. Tu svakako valja izdvojiti Primorsko-goransku i Varaždinsku županiju. Dakle, ne moramo izmišljati toplu vodu, već samo prokušane i dokazano isplative projekte provesti u našoj županiji.

Kako ćete uskladiti obaveze saborskog zastupnika i župana? Je li to prepreka ili prednost?

Prema važećim zakonima u Hrvatskoj, dužnost saborskog zastupnika i župana je nespojiva. No, i da nije, ne bih ostajao u Saboru nakon izbora za župana. Držim da je za ozbiljno vođenje županije koja je velika i raznolika poput Osječko-baranjske potrebno puno radno vrijeme, pa i više, koncentriranosti na posao župana. Naravno, poznanstva i kontakte koje sam stekao kao zastupnik bit će mi više nego od koristi u lobiranju za projekte i ulaganja u županiju.

Mnogi poduzetnici i seljaci strahuju od novih uvjeta u kojima će se njihovi poslovi naći nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Što ćete učiniti da taj ulazak preokrenete u njihovu korist?

Ulazak u Uniju je veliki izazov, ali i prilika. Moram konstatirati da lokalna samouprava u našoj županiji nije činila apsolutno ništa kako bi svoje poduzetnike i poljoprivrednike kvalitetno pripremila na izazove zajedničkog tržišta Unije. Ono što se prvo mora napraviti jest educirati naše ljude što zapravo znači raditi na tako velikom tržištu, koje su njegove prednosti i mane te kako se na njemu ponašati. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje je, po meni, trebala tu ulogu imati što se tiče poduzetnika i obrtnika. U prvu ruku edukacije, a onda i djelatna pomoć u pisanju projekata i povlačenju sredstava iz fondova EU-a. Nažalost, postotak novca koji smo iskoristili iz pretpristupnih fondova je u najbolju ruku skroman, a Regionalna razvojna agencija spala je na to da se kiti tuđim perjem, odnosno svim projektima koje povlače subjekti s područja naše županije, bez obzira je li agencija djelatno sudjelovala u povlačenju tih sredstava. Spominjao sam već važnost osnivanja županijske poljoprivredne agencije koja bi trebala isto učiniti za poljoprivrednike. Dakle, edukacije, a onda i djelatna pomoć u pisanju projekata, pisanju gospodarskih planova i informiranja poljoprivrednika. Unatoč svemu, mislim da će naši poduzetnici i poljoprivrednici opstati i u promijenjenim uvjetima te da ulazak u EU neće imati značajniji negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Posebno zato što već imamo i mnogo ozbiljnih i brendiranih tvrtki i proizvođača koji su prepoznatljivi i na hrvatskom, ali i na stranim tržištima.

TKO JE DOMAGOJ HAJDUKOVIĆ?

Domagoj Hajduković na hijerarhiji SDP-a napredovao je od učlanjenja 2000. godine. U proteklih trinaest godina bio je glavnog odbora, član predsjedništva osječkog SDP-a, potpredsjednik gradske organizacije, pa član izvršnog odbora, član savjeta stranke za znanost i obrazovanje, predsjednik Foruma mladih itd. Sada je potpredsjednik glavnog odbora SDP-a i šef stranke za Osječko-baranjsku županiju. K tome je i saborski zastupnik.

Nije mirovao ni na fakultetima. U Osijeku je diplomirao povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu, a zatim i europske studije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Namjerava doktorirati na Hrvatskim studijima u Zagrebu, gdje je upisao doktorski studij povijesti.

Profesorski staž brusio je u OŠ Blage Zadre u Vukovaru, OŠ Matija Gubec u Jarmini, OŠ Stjepana Antolovića u Privlaci i Trgovačkoj i komercijalnoj školi Davor Milas u Osijeku. Sada na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku predaje povijesne i politološke kolegije

'Volim raditi s učenicima, a najveće priznanje u mome poslu su mi generacije mladih ljudi, studenata, obrtnika i stručnjaka, koje sam odgojio i obrazovao da budu ono što jesu: odgovorni građani naše države i dobri ljudi', kaže.

Kratko je tijekom SDP-ove vlasti u Osijeku od 2008. do 2010. godine bio direktor Osječkog sajma d.o.o., u gradskom vlasništvu. Bio je tada i gradski vijećnik, član nekoliko gradskih odbora i upravnih vijeća Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Centra za profesionalnu rehabilitaciju.

U međuvremenu, o političkom radu učio je na akademijama u Zagrebu, Strasbourgu, Sofiji i Jeruzalemu.