U svojim je zaključcima Odbor za ljudska prava pozvao MUP, nadležna državna odvjetništva i sudove, kao i inspekcijska tijela da osiguraju procesuiranje i sankcioniranje svih radnji bez obzira na nacionalnu i drugu pripadnost počinitelja u cilju zaštite imovine i života, ali i poštivanja vlasništva građana, vodeći računa o jednakosti svih pored zakonom.

Na sjednicu, na kojoj se raspravljalo o protjerivanju romske obitelji Džanija iz Škabrnje, ali i o događanjima u Lici gdje se tamošnji Hrvati i Srbi žale na nasilje jedne romske obitelji, pozvani su i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, pučki pravobranitelj Jurica Malčić, predstavnici Ravnateljstva policije i Vladinog Ureda za ljudska prava.

‘Događanja u Škabrnji bila su brutalni iskaz mržnje prema dvije romske obitelji koje su kupile komad zemlje, uredno ga platile i naselile se s ciljem prikupljanja sekundarnih sirovina. Reakcija je bila poziv na linč više od 100 ljudi koji su ih ogradili bodljikavom žicom i trakom za označavanje opasnog prostora’, podsjetio je saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi na događanja početkom svibnja.

Po njemu je to bio ‘teški izraz diskriminacije, ali i rasizma’. ‘Takvi se šovinistički ispadi događaju i drugdje u Hrvatskoj i Europi, ali je nedopustivo da u njima aktivno sudjeluju nositelji vlasti kao što je to slučaj načelnika Općine Škabrnja’, ukazao je Kajtazi.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić potvrdio je kako postoji ‘dovoljno osnova za sumnju u počinjenje kaznenog djela rasne i druge diskriminacije’ te najavio kako će i osumnjičenici i svjedoci uskoro biti ispitani te prikupljena dodatna dokumentacija.

Zlatko Sokolar, pomoćnik načelnika Uprave policije u Ravnateljstvu policije, podsjećajući na kronologiju događaja u Škabrnji, ukazao je kako je protiv škabrnjskog načelnika Luke Škare podnesena kaznena prijava za rasnu i drugu diskriminaciju.

‘Ravnateljstvo policije poslalo je i stručni tim na teren kako bi se procijenila situacija u Lici gdje je osnovan tzv. krizni stožer za zaštitu Like od Roma. Dali smo nalog za sigurnosnu prosudbu, ali i smirivanje situacije te službenicima na terenu naložili da svojim djelovanjem jamče sigurnost svima’, naveo je Sokolar.

Upravo je osnivanje ‘kriznog stožera za obranu Like od romskog rasizma’, jer se lokalno stanovništvo na području Široke Kule požalilo na krađe i premlaćivanja od strane Roma, odlučilo na samozaštitu, izazvalo širu raspravu.

‘Samo osnivanje stožera je izravna prijetnja na koju treba reagirati, jer se radi i o ugrožavanju ljudskih prava i prava manjina’, upozorio je HNS-ovac Boris Blažeković, dok su drugi članovi Odbora napomenuli  da takvim samoorganiziranim tijelima ne treba pridavati pozornost, već sve treba rješavati u okviru zakona.

‘Osuđujem svaki rasizam i nacionalnu netrpeljivost, ali i pozivam na poštivanje zakona. Ako smo znali za probleme u Lici još od 2007. godine, gdje su se ujedinili Hrvati i Srbi protiv nasilja Roma, onda smo licemjerni. Svi imaju pravo na imovinu, ali i sigurnost, ali i svi moraju isto tako biti jednako zaštićeni’, jasna je bila Ruža Tomašić iz HSP-a Dr. Ante Starčević.

Prethodno su potpisivane i peticije za zaštitu od Roma, ne samo Hrvata, nego i Srba na području drugih ličkih sela gdje stanovništvo tvrdi da je stanje ‘više nego nestabilno i prijeti eskalacijom sukoba’. Stoga su na tom području nedavno bili saborski zastupnici Veljko Kajtazi i Milorad Pupovac, doduše, ne baš uspješno. Pojedinci su zastupnika Kajtazija uvredama doslovno otjerali.

Uz najoštriju osudu događaja u Škabrnji, za događanja u Lici je rečeno kako se 'ne može ni dogoditi da pripadnik nacionalne manjine zloupotrebljava svoja prava'.

'Nema nikakvih opravdanja ni za ono što se dogodilo u Škabrnji, niti za osnivanje nekakvih stožera u Lici. Sve je to diskriminacija koja podliježe zakonima i o svemu odlučuje sud', poručio je pučki pravobranitelj Jurica Malčić

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pozvao je ujedno i sve nadležne institucije da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo poštivanje zakona u cilju osiguravanja mirnog suživota i razvoja tolerancije među svim građanima Hrvatske. Vlada je pozvana da o poduzetim aktivnostima i rješavanju problema izvijesti Odbor, ali i Hrvatski sabor kroz izvještaj o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.