Po Matićevim riječima, nije poznat točan broj žrtava seksualnog zlostavljanja tijekom Domovinskog rata, no procjenjuje se da ima oko 2500 takvih osoba, kojima dosad nije bila posvećena adekvatna pozornost.

Naglasio je da osobe koje su preživjele nasilje imaju temeljem zakona i međunarodnih konvencija pravo na podršku i poštovanje, pravičnu naknadu za pretrpljene strahote i psihološku pomoć, a iznad svega pravo na društveno priznanje.

Zakonom se definira da se seksualno nasilje u Domovinskom ratu odnosi na razdoblje od 5. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine na okupiranom području Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan Hrvatske.

Većinom se misli na osobe ženskog spola, no neke od žrtava seksualnog zlostavljanja bili su muškarci, poglavito tijekom zatočeništva u neprijateljskim logorima.

Osim prava na psihosocijalnu, pravnu i drugu pomoć te prava na novčanu naknadu, žrtve mogu ostvarivati i prava na povećanu naknadu ako je došlo do prisilne trudnoće ili pobačaja kao posljedice seksualnog nasilja, kao i rođenja djeteta zbog prisilne trudnoće nastale zbog seksualnog nasilja.

Pravo na povećanu naknadu imat će žrtve višestruko počinjenog seksualnog nasilja i s oštećenjem organizma zbog takvog nasilja ili ako je seksualno nasilje počinjeno nad djetetom, izvjestio je Matić.

Zakonom je utvrđen postupak za ostvarivanje prava žrtava seksualnog nasilja, a status žrtve Ministarstvo branitelja određuje na temelju dokaza, nalaza i mišljenja nadležnog neovisnog i stručnog povjerenstva. Matić ističe da se želi maksimalno smanjiti procedura, kako žrtva ne bi ponovo proživljavala strahote koje su joj se dogodile.

Osnovat će se Fundacija za žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu koja će se baviti prikupljanjem sredstava za isplatu novčanih i drugih naknada žrtvama, a osnivanje, način poslovanja i prikupljanja prihoda, te ostale zadaće Fundacije regulirat će se zakonom, najavio je Matić.

S obzirom na trenutnu situaciju, ne možemo iz državnog proračuna osigurati sva novčana sredstva za isplatu naknada žrtvama, pa je osmišljen alternativni mehanizam koji bi trebao profunkcionirati najdulje za godinu dana od stupanja na snagu zakona, kaže Matić, a sredstva u Fundaciju stizala bi iz državnog proračuna, donacija, darova i sl.

Matić je podsjetio da je sadašnja Vlada prva koja pokušava zakonski urediti prava žrtava seksualnog nasilja, te istaknuo da je zakon pripreman u suradnji s UN-ovom Agencijom za razvoj, nevladinim organizacijama i stručnjacima iz drugih zemalja, od kojih je naveo Veliku Britaniju i Švicarsku.

Nakon javne rasprave u idućih mjesec i pol dana, zakonski prijedlog otići će u redovitu proceduru, pa Matić očekuje da u Saboru bude izglasan prije ljetnje stanke ili na prvoj jesenskoj sjednici Sabora.