U pismu koje je Hrvatski svjetski kongres, koji okuplja većinu naših iseljenika, poslao predsjedniku RH Ivi Josipoviću spominje se primjer Gruzije. 'U Gruziju dolaze zemljoradnici iz daleke Indije, iz Pandžaba, i plaćaju zemlju u zakup na 99 godina po povojnoj cijeni otkupljujući i do 50 hektara. Danas ogromne površine hrvatskih njiva i oranica stoje zapuštene i neobrađene', navode u pismu.

Predsjednik HSK Mijo Marić kazao je za Slobodnu Dalmaciju kako postoje pretpostavke da bi Hrvati iz zemalja slabijeg životnog standarda imali interes za povratak u Hrvatsku. 'Kako ćemo znati žele li Hrvati s Kosova, Makedonije ili iz Čilea obrađivati zemlju u Hrvatskoj kada im se to i ne nudi. Mi smo reagirali na izjavu predsjednika Republike koji se založio za demografsku obnovu i naseljavanje Hrvatske', dodao je Marić.

Kaže da je iseljeništvo druga gospodarska grana u Hrvatskoj, odmah nakon turizma. Milijarda eura deviznih doznaka, koliko iseljenici godišnje šalju u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, nije sve. Tu su i donacije, značajna sredstva koja iseljenici troše kada dođu u posjet domovini te kupnja hrvatskih proizvoda u inozemstvu.