Svoju tvrdnju potkrijepio je opisom zdravstvenog, socijalnog i moralnog stanja ljudi, koje karakterizira deficit svijesti kao glavni uzrok krize. 'Sustavom se godinama umrtvljuje središnji živčani sustav ljudi kako bi se onemogućila spoznaja stvarnosti', poručuje Kulić, dodajući da nesvjesni mozak današnjih građana predstavlja izvanrednu priliku za manipulaciju, protiv čega je najbolje sredstvo jačanje vlastite svjesnosti i znanje.

Razvoj svih znanosti kroz 'defektne izume', od prirodnih do društvenih i humanističkih, u povijesti i sada u službi je nasilne politike kontrole i vladavine manjine nad većinom. 'Defektni izumi jačaju čovjekove biološke i neurološke ograničenosti, ali ne jačaju našu ljudskost', upozorava Kulić, navodeći podatak da 90 posto znanstvenika radi za industriju oružja i rata. Rat kao oblik nasilja služi pljački dobara, a sada smo suočeni s činjenicom da si je 250 ljudi u svijetu prisvojilo 70 posto svjetskog bogatstva. Koliko bogatima odgovara ratovanje, govori i podatak da je lani najveći porast proizvodnje u svijetu imala industrija oružja, 22 posto.

Hrvatski primjer također svjedoči o deficitu svijesti, kako upravljačke strukture, tako i građana koji na nju pristaju. Privatizirane hrvatske banke u rukama su stranih državnih banki, a financijski sektor razdvojen je od proizvodnog. Banke zato nemaju nikakvu obavezu financirati naše gospodarstvo i naše zapošljavanje, pa to ni ne čine nego omogućavaju neprestanu potrošnju. Kuna zato nije valuta, nego samo sredstvo konverzije. Jedno od rješenja za ispravljanje, Kulić, inače znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, vidi u nacionalizaciji privatizacijom nezakonito stečene imovine: 'Noćas moramo donijeti odluku o privatizaciji pokradenog. Noćas, da se ne stignu pripremiti.'

Spoznaju te stvarnosti vladajući sustav na svim razinama nastoji onemogućiti umrtvljenjem središnjeg živčanog sustava ljudi. Ljudi nesvjesni vlastite okoline nisu u stanju proizvesti ni kvalitetne informacije. Kontrola manjine nad većinom uspješno se već provodi neumjerenim konzumerizmom, nekritičnom potrošnjom. Neprestano konzumiranje deformira funkcije središnjeg živčanog sustava, a cilj kapitalističkog sustava je da konzumiranje bude što brže. Pritom se stvara otpad i zato kapitalizam govori o 'sustavnom odlaganju otpada'. Zadnjih desetljeća to je izgledalo kao 'prakticiranje lijenosti i komfora tijela', da bi nastupilo 'pražnjenje želuca i punjenje mozga, ali čime?' Najgore je što nas divlji kapitalizam u kojem se desetljećima nalazimo lišava rada kao preduvjeta življenja. A to je neodrživo, jer 'živjeti se ne mora, ali raditi se mora da bi se živjelo'. Osim što oduzimanjem prava na rad kapitalizam uništava osnovne ljudske potrebe za kreativnošću, popratne mjere kontrole su poroci koji pridonose destabilizaciji živaca. Pod utjecajem tih sustavnih mjera, čovjek, Homo sapiens, mutira jer uništava moral kao svoju bitnu biološku karakteristiku. Nije čudo stoga što agresivni vladaju. Kulić navodi i primjer da jedino Homo sapiens kao vrsta, uz jednu vrstu čimpanze, može proizvesti nasilje bez ikakvog povoda.

Osječane koji su dva sata slušali predavanje u neuobičajeno napunjenoj dvorani Kluba knjižare Nova najviše je zanimao oblik otpora protiv surove dominacije agresivnih mozgova. Kulić jedino rješenje vidi u micanju upravljačkih kapaciteta koji proizvode i provode agresivnu politiku kontrole i porobljavanja. 'Politika do sada nikada nije tražila moral, jer uređuje odnose među silama. Moral, naprotiv, uređuje ljudske odnose.'

Brojne radionice, znanstvena i stručna predavanja u Tjednu mozga, od 15. do 19. ožujka u Osijeku, je po deveti put organizirala Sekcija za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Osijeku, čime se pridružila manifestacijama širom svijeta. Predavanja i radionice događali su u svim dijelovima grada, na fakultetima, školama, klubovima, knjižnicama, kafićima. Manifestacija je zamišljena kao interdisciplinarna i popularna promocija mozga, mišljenja i osjećanja.