Naš student biologije mora Stjepan Budimir trenutno zauzima drugu poziciju u svjetskom natjecanju za mjesto u ekspediciji života na Atlantiku, a vi mu jednim klikom možete pomoći da pobijedi
Ekspedicija u organizaciji '5 Gyres institute' od Bermuda do Islanda neće biti neko turističko krstarenje, nego ozbiljna morska avantura u kojoj će svaki član posade sudjelovati u znanstvenim istraživanjima kao i u svim uobičajenim brodskim dužnostima.
Ako želite pomoći Stjepanu da ostvari san, glasajte za njegov video. Svoj glas možete dati svakoga dana do 22. travnja na ovom linku
Što je mikroplastika koju će Stjepan istraživati?
Mikroplastika je zagađenje u obliku sitnih plastičnih čestica manjih od pola centimetra koje u moru ili sedimentu predstavljaju gotovo nevidljiv, ali vrlo opasan oblik zagađenja.
Zbog masovne upotrebe plastike, mikroplastika je posljednjih desetljeća postala sveprisutna kontaminacija morskog okoliša. Na njenoj površini nakupljaju se razne toksične tvari koje ribe mogu zamijeniti za hranu pa tako ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
Odakle dolazi mikroplastika?
Mikroplastika nastaje usitnjavanjanjem većih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetrova. Tako usitnjena ona se nije razgradila ni promijenila kemijsku strukturu.
Izravni izvori mirkroplastike su, među ostalim, kozmetički proizvodi za 'peeling' kože koji sadrže sitne polietilenske čestice, kao i plastični industrijski peleti od kojih se proizvode plastični predmeti.
Plastični problemi
Plastika u moru izaziva probleme morskim životinjama jer je često zamjenjuju za hranu. Progutana plastika može smetati probavi, a u organizmu se može zadržati sve dok životinja konačno ne ugine. Mikroplastika je relativno novi pojam u znanosti i njene učinke tek treba podrobno istražiti.
Postojane organske onečišćujuće tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) su tvari koje su slabo i sporo razgradive (najpoznatiji je pesticid DDT), te slabo topive u vodi. POPsovi se često lijepe na mikroplastiku, a kada ih ribe ili neke druge životinje u moru progutaju, štetne tvari ulaze u njihovo tijelo i prehrambeni lanac.
Oceanski vrtlozi smeća
Plastika se u moru kreće s vjetrovima i morskim strujama. U oceanima postoje velike i stalne morske struje među kojima se stvaraju vrtlozi, a kada plastika završi u njima, često se tu dugo zadržava jer nema struja koje bi je izvukle.
U pet poznatih velikih oceanskih vrtloga nalaze se velike količine plutajućeg otpada. Tako je još 1997. godine u sjevernom Pacifiku otkrivena golema nakupina koja se u medijima često naziva otokom smeća. Bolji termin zapravo bi bio juha plastike jer se na ogromnom području nalazi cijelo mnoštvo plastičnog otpada različitih dimenzija, od mikroplastike do velikih predmeta.
Mikorplastika u Jadranu
U Jadranu još nije bilo sustavnog istraživanja mikroplastike. Novi međunarodni projekt DeFishGear bit će prvi koji će sustavno analizirati njezine količine i raspodjelu u Jadranu.
Preliminarne studije gustim mrežama u sjevernom Jadranu potvrdile su da je ima.
Gyres institute
Predvodnik istraživanja na području mikroplastike na svjetskoj razini je udruga '5 Gyres institute' koja je dobila ime prema pet velikih svjetskih oceanskih vrtloga – prema dvama u Pacifičkom oceanu, dvama u Atlantskom i jednom u Indijskom. Udruga svake godine organizira prekooceanske ekspedicije, a sljedeća ide u sjeverni Atlantik tijekom lipnja ove godine. Mjesto u ekspediciji plaća se 8.500 dolara, no ove godine je na internetu organizirano video natjecanje čiji pobjednik dobiva priliku za besplatno sudjelovanje.
Stjepan ga može osigurati jer je trenutno drugi!
Za glasanje prvo treba stisnuti 'like' za 5 Gyre gore desno, a potom kliknuti na ''VOTE'' iznad videa na ovom linku