Jer nije isto osnovati udrugu radi pomaganja osobama s posebnim potrebama, nadzor transparentnosti države ili edukaciju o zaštiti okoliša; ili osnovati udrugu za trgovinu vrhunskim nogometašima, kako to radi maksimirski meštar pranja novca i ekscesa. Hrvatska više od desetljeća omogućava upravo to - ne mijenja taj financijski kaos među udrugama, za čije osnivanje prema Zakonu o udrugama trebate troje ljudi pa su se u taj labavi sustav uvukli sumnjivi biznismeni svih profila i veličina, od trgovaca nogometašima do plesnih tečajeva u iznajmljenim dvoranama mjesnih zajednica.

Umjesto da razdijeli neprofitne lažnjake od stvarnih socijalnih poduzetnika, koji profit na kraju godine ulažu isključivo nazad u društveno koristan projekt, a ne zadržavaju ga privatno, ministar je krenuo u ograničavanje razvoja socijalnog poduzetništva na 230 tisuća kuna. Članak 33. prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija određuje obavezu osnivanja trgovačkog društva ako organizacija ostvari više od 230 tisuća kuna prihoda godišnje, što nema smisla u slučaju stvarno neprofitnih organizacija.

Najbolji primjer stvarnog neprofitnog i društveno korisnog poduzetništva u Hrvatskoj je ACT grupa u Čakovcu, gdje je objedinjena neprofitna gospodarska djelatnost s aktivizmom u zajednici. Udruga je osnovala dvije tvrtke i socijalnu zadrugu u kojoj radi 45 stalno zaposlenih radnika, a prosječna neto plaća 2013. iznosila je 4.694 kune. U knjigovodstvenom neprofitnom poduzeću ACT Konto d.o.o. rade isključivo osobe s invaliditetom, a usluge pruža udrugama čije specifično knjigovodstvo ne žele raditi komercijalni servisi. ACT Printlab d.o.o. je neprofitni grafički i web dizajn studio, a Centar za eko-društveni razvoj (CEDRA) bavi se poslovnim i savjetodavnim uslugama.

'Najgore je što ćemo nakon 230 tisuća kuna prihoda morati osnovati profitna društva. To bi moglo biti kobno za neke organizacije koje su tek započele s gospodarskim djelatnostima. Ne samo udruge, nego i primjerice ustanove socijalne skrbi, kojima zakon zabranjuje profitno pružanje socijalnih usluga. Bit će velik problem i sa socijalnim ili stambenim zadrugama', objasnio je tportalu Teodor Petričević, predsjednik Act grupe.

Razlika je u konceptu profitnog razmišljanja, kao zadovoljavanja isključivo privatnog materijalnog interesa, od neprofitnog, koji doprinosi zadovoljenju društvenog interesa. Čakovečka ACT grupa to je napravila ne samo zapošljavanjem teže zapošljivih građana, nego i specijalizacijom usluga i proizvoda za civilno društvo, čime doprinosi njegovu razvoju te ulaganjem svog profita u društvene projekte.

'Ostvarujemo profit, ali ga ne zadržavamo privatno nego usmjeravamo na projekte u zajednici. Tako samo do sada udrugama vratili više od 250 tisuća kuna', kaže Petričević.

U ACT grupi djeluje Humana nova, socijalna zadruga, specijalizirana za tekstilnu proizvodnju od recikliranog tekstilnog otpada. Postavili su osam kontejnera i u 2013. prikupili 105.000 kilograma odjeće i obuće, a sveukupno do sada 190.000 kg, od kojih prave nove proizvode. Nakon sortiranja na vanjsko tržište isporučeno je 80.000 kg odjeće i obuće, 10.000 kg iskorišteno je u proizvodnji novih proizvoda, a ostatak je distribuiran kroz maloprodajne dućane, ostalim second hand shopovima. Neupotrebljivi tekstilni otpad predali su poduzeću za reciklažu tekstila Regeneracija netkani tekstil i tepisi d.o.o. iz Zaboka. Ovaj impresivni projekt u Čakovcu smješten je u dva poslovna prostora ukupne površine 340 kvadrata, ali je Humana nova otvorila k tome jedan dućan i dvije podružnice, u Koprivnici i Vrbovcu.
Sve to može se vidjeti u godišnjem izvještaju ACT grupe koji nam je Petričević pokazao i u kojem se vide očekivani i ostvareni prihodi i rezultati svakog od ovih organizacija i poduzeća.

Marina Škrabalo, viša savjetnica u GONG-u, zato kaže da ovakve neprofitne udruge novi Linićev zakon mora razdvojiti od lažnih neprofitnih kojima je interes isključivo privatan.

'U protivnom ovo će jako pogoditi neprofitne organizacije, jer će im nametnuti osnivanje profitnog poduzeća za djelatnost koju obavljaju neprofitno. Inače bi osnovali poduzeće da to žele. Na primjer, neke udruge za pomoć djeci s posebnim potrebama ili slično aktivnosti financiraju prodajom rukotvorina. Samofinanciranje je bitno i kao djelomično, jer fondovi i Europska unija baš inzistiraju da dio budžeta projekata, obično četvrtina ili čak više, bude osiguran iz drugih izvora. I onda je dobro da jedan dio toga bude i iz vlastitih djelatnosti', tumači Škrabalo.

Država je do sada, konkretno Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, kaže Škrabalo, upravo tako poučavala udruge, da se okrenu dijelom samofinanciranju i dokažu fondovima da nešto novca mogu samostalno osigurati, iako ne sve, jer djelatnosti rada za opće dobro obično nisu komercijalne, ali ih država treba podupirati, jer njihova društvena korist nije isključivo novčana, nego se vidi kroz poboljšanje kvalitete života zajednice.

'Naš su problem šverceri među udrugama, razni klubovi, formalno udruge, a zapravo rade kao privatna poduzeća. Kao udruge se mogu osnovati razni nogometni, fitnes, plesni klubovi. Ali ministarstvo bi trebalo vidjeti već iz financijskog izvještaja kakva je njihova društvena korist. Ako je sav prihod od kluba otišao u plaću trenera, onda se može pitati koji je društveni cilj te udruge', kaže Škrabalo.

Vjerske organizacije posebna su priča, jer one tvrde da ih njihova duhovna dimenzija oslobađa poreza iako zarađuju. Izlet u Međugorje, to je prilika župi katoličke crkve, još jednoj neprofitnoj organizaciji osnovanoj po Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, da po hodočasniku u punom autobusu uzme po 200 ili 300 kuna. Financije tih neprofitnih organizacija javnost još uvijek ne može nadzirati, a država propisno oporezivati. Za razliku od profitnih tvrtaka, čiji su financijski izvještaji javno dostupni u registrima FINA-e, javnost ne može vidjeti detaljne financije svih neprofitnih organizacija. Izuzetak su udruge, koje radi javne odgovornosti i transparentnosti prema svojim donatorima izvještaje objavljuju na svojim web-stranicama i dostavljaju Državnoj reviziji.

VIŠE KONTROLE UMJESTO UKIDANJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA

U današnjem priopćenju 86 udruga, socijalnih zadruga i socijalnih poduzeća zatražilo je brisanje članka 33. iz prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija traži. Predlažu da se taj sporni članak uredi ovako:
1)neprofitne organizacije mogu obavljati gospodarske djelatnosti i u tu svrhu raspolagati imovinom sukladno zakonu i statutu/pravilima zadruga;
2)pod gospodarskom djelatnošću u smislu ovoga zakona podrazumijeva se prodaja ili razmjena roba i usluga na tržištu u tržišnim uvjetima radi ostvarivanja viška prihoda;
3)gospodarsku djelatnost neprofitna organizacija ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe;
4)ako u obavljanju gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora, sukladno statutu i financijskom planu, koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom;
5)neprofitna organizacija koja obavlja gospodarske djelatnosti dužna je podnositi dodatno godišnje izvješće o prihodima i rashodima ostvarenima od gospodarske djelatnosti sa specifikacijom raspodjele viška prihoda sukladno statutu i godišnjem financijskom planu