Gobius incognitus predstavljen je u časopisu Journal of Fish Biology, a Speleogobius llorisi u Zootaxu. Opisao ih je, zajedno s inozemnim kolegama, dr. sc. Marcelo Kovačić, muzejski savjetnik Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Speleogobius llorisi minijaturni je glavoč po prvi put sakupljen kod Baleara na dubinama od oko 60 m na koraligenskim algama posebno konstruiranom povlačnom mrežom za hvatanje vrlo sitnih uzoraka na dnu (pogledajte u galeriji gore).

Vrsta Gobius incognitus bila je pak sakrivena unutar uobičajene i već sto pedeset godina poznate vrste Gobius bucchichi. Genetska istraživanja pokazala su da se radi o sestrinskim vrstama što je potvrđeno morfološkim istraživanjima.

Glavoči (lat. Gobiidae) su porodica riba iz svojte tvrdoperki (lat. Acanthopterygii). Porodica obuhvaća preko 1670 vrsta i jedna je od najbrojnijih među ribama. Glavoči su uglavnom maleni, manji od 10 cm, a neki čak i od 1 cm. Jedna vrsta glavoča je najlakša riba na svijetu, odrasli teže 2 miligrama, druga u tropima najkraće živuća, živi svega šezdeset dana. No najveći pripadnici vrste narastu više od 30 cm, Gobioides broussenetii i do pola metra.

Nemaju neko važno mjesto na ljudskom jelovniku, no važni su u prehrani drugih vrsta primjerice raža, bakalara, lubina itd. Osim toga, kao prirodni predatori imaju važnu ulogu u čišćenju dna od raznih ostataka. Neke vrste uzgajaju se i u akvaristici.

O prirodi znamo vrlo malo

Dr. Kovačić je do sada opisao čak dvadesetak novih vrsta riba, uz brojne prve nalaze u Jadranu, Mediteranu, Atlantiku, Indijskom oceanu, Crvenom i Crnom moru te slatkim vodama Europe i Male Azije. Do zanimljivih nalaza došao je osobno, sakupljajući materijale od Norveške do Južne Afrike i od Atlantika do Crnog mora, ali i surađujući sa stotinjak kolega iz dvadeset pet zemalja svijeta na njihovim uzorcima te posuđujući materijale iz vodećih svjetskih i europskih muzeja.

Hrvatski ihtiolog u ovome nije usamljen; svake godine u svijetu se opiše i po nekoliko stotina novih vrsta riba, čak i u dobro istraženim morima, kao što je to slučaj s dva navedena glavoča iz Mediterana.

Kovačić ističe da to samo potvrđuje poznatu znanstvenu činjenicu da o morskim dubinama znamo malo, možda manje nego o površini Mjeseca.

'Primjer na ribama pokazuje kako još uvijek jako slabo poznajemo prirodu oko nas. Veliki broj vrsta organizama još je neopisan; pretpostavlja se da smo od očekivanih desetak milijuna vrsta eukariotskih organizama do sada opisali tek 12-15%, a još smo dalje od znanja o biologiji pojedinih vrsta, o njihovoj ekologiji te o njihovim ulogama u ekosustavima i trofičkim mrežama', rekao je za tportal Kovačić.

Na prvi pogled može se činiti da otkriće dva malena glavoča nema neku veliku znanstvenu težinu. I zaista, sama po sebi ona neće naći mjesto u najuglednijim svjetskim znanstvenim časopisima kao što su Nature ili Science. Međutim, uporan i marljiv rad znanstvenika na pronalaženju novih vrsta od neprocjenjivog je značaja kako za suvremenu biologiju tako i za čovjeka uopće. Naime, sa svakom novom otkrivenom vrstom postajemo sve svjesniji prirodnog bogatstva koje nas okružuje, a koje svojim aktivnostima i nemarom možemo ugroziti te eventualno izgubiti zauvijek. Znanstveni i tehnološki razvoj ima potencijal da omogući i jedno i drugo – i uništenje i zaštitu prirode. O ljudima i ljudskoj svijesti ovisi u kako će se on koristiti.

'Nalazimo se u antropocenu, geološkom razdoblju koje je oblikovao čovjek. Više ništa nije kao što je bilo prije pojave suvremenog čovjeka. Izmijenili smo lice Zemlje i prije nego što smo je upoznali. Brzina izumiranja vrsta vjerojatno je tri reda veličine brža od uobičajene i vjerojatno smo u šestom velikom izumiranju vrsta u povijesti Zemlje. Ovaj put sila uništenja ne dolazi ni iz svemira niti iz utrobe Zemlje već od jedne vrste, čovjeka. Čovjek je razvio emocije i inteligenciju više nego ijedna životinjska vrsta prije njega. Zato imamo potrebu da ih upoznamo, nadam se prije nego što ih uništimo. No ova nam istraživanja istovremeno mogu pomoći da saznamo možemo li i kako, ako ne zaustaviti, onda barem ublažiti razmjere uništenja', istaknuo je Kovačić.