Već dugi niz godina stručnjaci i prosvjetni djelatnici upozoravaju na kaotično stanje u obrazovanju i odgoju osnovnoškolaca i srednjoškolaca vezano za građanski odgoj. No to nije imalo većeg odjeka ni u javnosti niti u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Tek je iznošenje poražavajućih rezultata istraživanja prema kojima maturanti ne znaju odgovore na pitanja tko je hrvatski premijer ili kakva je tvorevina bila NDH, izazvalo šok i nevjericu. To je istraživanje ukazalo na nepravilnosti i nedosljednosti u sustavu, zbog čega su se mnogi zabrinuli za budućnost odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj
'Pogrešno je vjerovati da je državna matura jamstvo kvaliteteobrazovanja. Kao i svi oblici standardizirane provjere znanja, maturasamo pokazuje da netko zna standardizirane odgovore. Ali vrijeme u kojemživimo pred nas postavlja stalno nove izazove na koje će bolje moćiodgovarati vješti improvizatori', izjavio je tada u razgovoru za H-alter danas pokojni dr. Milan Polić, predavač Filozofije odgoja na Učiteljskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu. Naglasio je kako to ne znači da neće biti potrebnoznanje i vještine, ali ne znanje koje propisuje određeno ministarstvo,već znanje koje traži život.
'Na školskom je sustavu da im omogući da do tog znanja dođu i da steknuvještine koje su im potrebne', kaže profesor Polić te naglašava dasuvremeno školstvo mora ići prema diversifikaciji, a ne premastandardizaciji, čijim dijelom smatra i državnu maturu.
Iako vlast deklarativno podupire građanski odgoj, odgojno-obrazovnisustav i dalje počiva na autoritativnom modelu odgoja', smatra VedranaSpajić Vrkaš sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Prema njenommišljenju, građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj su doživjeli potpunifijasko, a jedinu podršku i dalje im daje samo civilno društvo.
Jedno od takvih društava koje se upustilo u 'borbu' za sustavno ikvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratskograđanstvo je GOOD inicijativa. S početkom školske godine ta inicijativa pokrenula je kampanju informiranja o važnosti i potrebisustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja uškole. Cilj kampanje pod nazivom 'Naučimo biti veliki' je informirati ograđanskom odgoju i obrazovanju te potaknuti odgovorno uključivanjesvih ključnih aktera poput učitelja, nastavnika, roditelja, učenika, ujavnu raspravu kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan Kurikulumgrađanskog odgoja i obrazovanja. On treba biti fokusiran na šestključnih dimenzija: kulturnu, ljudsko pravnu, društvenu, političku,ekonomsku i gospodarsku dimenziju.
'Naše djelovanje je na dvije razine. Na prvoj je priprema za nacionalnukampanju, a na drugoj razini su aktivnosti u lokalnim zajednicama kaošto su gostovanja u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku, ali i šire. Tu su joškomunikacija s civilnim društvom, učiteljima, nastavnicima, mladima,roditeljima. Važno nam je poticati raspravu, informirati, jer je ovagodina ključna za donošenje kvalitetnog Kurikuluma', kaže MartinaHorvat, predstavnica GOOD inicijative koja se provodi u suradnji sGONG-om.
U izradu Kurikuluma bit će uključeni brojni stručnjaci, škole, akademskezajednice, što bi, kad se revidiraju svi predmeti, moglo uroditikvalitetnim građanskim odgojem, smatra Horvat. Ističe da su vrlobitna konkretna postignuća učenika i pojam kompetencije, ne samo kaoznanja već i vještina i stavova. Ipak, kao opasnost vidi što se teme kojespadaju u građanski odgoj tretiraju kao međupredmetne, stoga ako radneskupine propuste ishode građanskog odgoja uvrstiti u predmetnekurikulume, mogući su opet problemi sa sustavom i kvalitetnom provedbom.
'Prelaskom u peti razred učenici gube predmet Priroda i društvo, aprazan prostor u kojem nema mjesta za suvremene društvene teme tekdjelomično mogu nadomjestiti predmeti poput povijesti ili zemljopisa. Nepostoji prostor za angažman učenika i iskorak iz škole u zajednicu.Primjerice, dok se bave svojim zavičajem, kroz to dolaze do nekihspoznaja, uče o svojoj lokalnoj sredini, različitim kulturnim utjecajimakoji su je oblikovali, migracijama, razgovaraju s načelnicima. Vide,uspoređuju, saznaju što je politika za djecu, što znači grad –prijatelj djece. U ovakvoj satnici nema prostora za te teme, a da nepričamo o temi ljudskih prava na razini dubljeg razumijevanja iosiguravanja njihove zaštite. To nitko ne obrađuje, osim nekih nastavnikaentuzijasta na izvannastavnim aktivnostima', kaže Horvat.
Priliku za kvalitetniji građanski odgoj vidi i u produljenjuosnovnoškolskog obrazovanja na devetogodišnje, u kojem bi uzavršnoj godini bilo prostora za građanski odgoj u obliku posebnogpredmeta, čije teme zadiru u sve aspekte života.
No kampanja GOOD inicijative morat će upravo zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, pretrpjeti i neke preinake.
'Izbori su došli ranije nego što smo mi pretpostavljali kada smo prijedvije godine započinjali ovu kampanju. Prvo smo se mislili bavitigrađanima pa onda političarima, ali ćemo to sada morati obrnuti ipromijeniti dinamiku. Sada prvo slijedi sučeljavanje političkihkandidata s obzirom na stranačke programe vezane uz obrazovanje', kažeHorvat.
No za kvalitetan građanski odgoj nisu dovoljni samo građani, političari iučenici. Potrebno je osigurati stručno usavršavanje i kvalitetnoobrazovanje učitelja i nastavnika za područje aktivnog građanstva.Stoga Hrvatski ured za osiguranje, u suradnji s Agencijom za odgoj iobrazovanje, sudjeluje u edukaciji za profesore i učitelje.
Riječ je o programu financijske pismenosti kao pripreme za građanski odgoj uosnovnim i srednjim školama, a namijenjen je koordinatorima za provedbuprograma međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgojai obrazovanja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, tevoditeljima županijskih stručnih vijeća. Putem građanskog odgoja uškolama, cilj je učenike što kvalitetnije osposobiti i pripremiti zarješavanje stvarnih životnih situacija , uz ostalo vezanih zaupravljanje financijama i razumijevanje osnovnih financijskih pojmovakao značajnog životnog segmenta.
'Školstvo mora biti takvo da svakome omogući obrazovni izbornajpovoljniji za njega, a to bez diversifikacije obrazovanja nijemoguće. Jer ne radi se o izboru samo među obrazovnim programima, već sekroz modulski organiziranu nastavu mora svakome omogućiti da oblikujesvoj vlastiti obrazovni put', riječi su pokojnog profesora Milana Polića koje valja imati na umu.
