Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta iskoristilo je godišnje odmore učitelja i nastavnika da bi u tišini donijelo nove pravilnike koji zbog minimalne uštede idu na štetu prosvjetnih djelatnika.

Naime, početkom kolovoza Ministarstvo je donijelo Pravilnik o normama. 'Preko noći se dogodio novi pravilnik koji na prvi pogled nije negativniji od prethodnoga. No samo na prvi pogled. Išli su dirati tamo gdje nitko dosad nije dirao - u voditelje stručnih aktiva', rekao je na konferenciji za medije u četvrtak predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić.

Aktivi se bave uvođenjem nastavnika početnika u obrazovni proces, pomažući nestručnim nastavnicima, te planiranjem i programiranjem nastave.

Dosad se tri tisuće voditelja školskih aktiva priznavao jedan sat tjedno za tu aktivnost, no ministar Radovan Fuchs ih je Pravilnikom svrstao među 'ostale djelatnosti' te nastavnici koji ih vode  za to neće više dobiti ni kune. Na razini cijele godine ušteda je svega devet milijuna kuna. 'Zbog takve smo uštede doveli u pitanje odgojno-obrazovni proces', ogorčen je Stipić.

Osim voditelja školskih aktiva, Pravilnikom su obuhvaćeni i voditelji županijskih aktiva kojima je norma s dva sata tjedno srezana na jedan sat.

Koliko učenika u jednom razredu?

Stipića zabrinjava i Pravilnik o broju učenika u razrednim odjeljenjima koji je donesen u srpnju, prema kojem se u razredima trebao povećati broj učenika. No nakon istupa sindikata i napisa u medijima, Ministarstvo je izdalo naputak da se Pravilnik primjenjuje samo u novoformiranim razredima. Unatoč tome, Stipić kaže da se tog naputka mnogo škola ne pridržava, posebice u Splitskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Potplaćenost je najveći problem u školstvu

Najveći, iako već dugo aktualan problem potplaćenosti učitelja i nastavnika poprimio je alarmantne razmjere. Brojke najbolje govore o pravom stanju: u lipnju je prosječna hrvatska plaća iznosila 5.415 kuna, a plaće u osnovnom obrazovanju bile su niže od prosječne za čak 585 kuna i iznosile su 4.830 kuna. Plaće u srednjem obrazovanju zaostajale su za 202 kune i iznosile su 5.213 kuna.

Stipić je usporedio plaće u prosvjeti s onima u ostalim državnim službama: plaće u javnoj upravi i obrani veće su od plaće prosvjetara za čak 1.334, a plaće u zdravstvu i socijalnoj skrbi za čak 1.432 kune.

S obzirom na to da se špekuliralo da bi Vlada posljednjim rebalansom trebala rezati plaće u državnim službama, Stipić se pita: 'Što bi se tu još moglo rezati?!'