Dr. Natko Beck već godinama dijeli svoja profesionalna znanja i iskustva iz kliničke prakse na svim svojim online profilima, na Facebooku, Twitteru, Instagramu i TikToku. Samo na dvije potonje društvene mreže, usmjerene na mlađe korisnike, njegove otkačene i edukativne objave prati više od 43.000 ljudi. Nema čega tu nema - od radioloških snimki i prikaza potencijalno upozoravajućih simptoma bolesti do privatnih fotografija iz omiljenog ljetovališta, Bola na Braču, gdje dr. Beck svojim mobilnim UZV aparatom besplatno, na plaži, pregledava lokalni živalj. Tko je taj čudan svat među doktorima?

'Hiperaktivni liječnik, lajav i ponekad naporan. Influencer malih razmjera u uzlaznoj putanji. Specijalist i ljubitelj radiologije i svega u vezi s radijom. Obiteljski čovjek, malograđan i dobro građen. Puno čitam i malo skitam. Mnogo toga o meni je malo poznato', predstavio se dr. Beck na Twitteru.

Dosta toga saznalo se od jesenas, kada je dobio svoju emisiju na HRT-u i preko malih ekrana dospio u gotovo sva hrvatska kućanstva. 'Dr. Beck' emitira se svakog radnog dana i donosi široku lepezu zdravstvenih tema pa je dosad već bilo riječi o srčanom udaru, autizmu, masnoj jetri, skoliozi, medicinski potpomognutoj oplodnji, matičnim stanicama u službi zdravlja i ljepote... Mnoge je gledatelje potaknuo na odlazak liječniku, o čemu ga redovito izvještavaju kolege i zbog čega je presretan.

U medijima je dr. Beck instantno predstavljen kao 'hrvatski dr. Oz', no za razliku od slavnog Amerikanca koji je zastranio s marketingom i prodajom svakakvih suplemenata, dr. Beck se vodi mišlju da novac ne treba oblikovati sadržaj. Njegov uzor je veliki doktor Andrija Štampar, a dr. Oz mu služi, kaže, kao nit vodilja za ono što nikako ne činiti u svojoj emisiji. A ima li on, poput dr. Oza, političkih ambicija?

'Ne vidim se u politici, nemam mentalne snage za te igre. To ne znači da ne želim politički djelovati, štoviše volio bih da mogu dati doprinos poboljšanju naše zdravstvene politike, ali za to ne trebam biti političar', odgovara dr. Beck, netipično za hrvatske prilike.

Kada mu je bilo devet godina, Beck se odselio iz rodnog Zagreba u Düsseldorf, srce urbane Njemačke. Iz svog zagrebačkog djetinjstva nosi snažne slike: oštre zima s puno snijega i bljuzge, prekrasna proljeća, povike prodavača novina na Trgu i perece uz neboder, 'lunić' s vrtuljcima na mjestu današnjeg Sheratona.

'Lijepo je bilo, sasvim sigurno mirnije. Fali mi ta mirnoća tadašnjeg života. Također mi je u sjećanju puno više sivila grada nego što je to danas. Koliko smiješno danas izgleda da smo se mi divili prvom hamburgeru u gradu, prvim stranim čokoladama i stvarima koje donese netko iz Njemačke... čak i onaj prvi juice u dućanu bio je nova galaksija', prisjeća se dr. Beck.

Sretan što je imao priliku živjeti u Düsseldorfu, tom 'prekrasnom i bogatom gradu po mjeri čovjeka', ističe da čovjek u drugoj kulturi puno nauči o samom sebi. Ondje je, u đačko doba, svoje granice iskušavao na gitari u svom bendu. Inspirirao ga je hardcore pa je na CD-u neprestano vrtio Body Count, RATM, RHCP, Snoop Dogga, Dr. Drea, 2Paca, Biggyja, Nirvanu, Sepulturu, Metallicu, Becka, Gunse, Prodigy... i mnoge druge poznate, kao i manje znane glazbenike. Inicijative mu ni onda nije nedostajalo te je uspio otvoriti 'birtiju' u školi, zahvaljujući profesorima koji su podržavali razne učeničke zamisli, pa i one poduzetničke - dakako, u kontroliranim uvjetima.

'Dobio sam malo njemačke kontrole, ali i osvijestio svoju mediteransku divljinu, tako da... malo dobiješ, malo osvijestiš i onda se 'poboljšan' vratiš. Tamo sam jako naučio cijeniti individualnost čovjeka i snagu mase. Također te nauče aktivizmu, kritičkom razmišljanju i toleranciji. Život u multikulturalnoj sredini nauči te i ono što me djed Branko učio od najmanjih nogu, a to je da se ljudi ne dijele po pasošu ili boji kože. Zahvalan sam na svakoj sekundi Njemačke i sretan u Hrvatskoj', ističe dr. Beck.

Od svog drugog djeda, liječnika Herberta Lukića, koji je u Njemačkoj imao veliku ordinaciju, 'povukao' je medicinski gen. Odlučio je upisati Medicinski fakultet u Zagrebu, u kojem se ponovno našao s nepunih 20 godina, osjećajući - tada i sada - da pripada ovdje.

'Ta je odluka nešto nesvjesno, naprosto te vuče, pa ti poslušaš i odeš. Kvaliteta života u Hrvatskoj za mene je fantastična. Svjestan sam da to nije tako svima, ali baš zato želim dati svoj doprinos kvalitetama koje možda ili sigurno imam. Vidim velike prilike za napredak i volio bih prisustvovati pozitivnim promjenama. Svi znamo da život ovdje, na ovaj i onaj način, nije lagan, ali imamo sreću da živimo u Hrvatskoj ili je ja tako osjećam', kaže dr. Beck.

S dobročinstvom je počeo na fakultetu, sudjelujući u druženjima uz volontiranje u banijskom selu Sjeverovcu, gdje mu je njegov profesor Aleksandar Džakula 'lijepo ukazao na prednosti istog'. Kasnije je, razmišljajući o tome kome bi sve nasušno trebao liječnički pregled, došao na ideju da pregleda žene u kaznionici Požega - kako zatvorenice, tako i njihove čuvarice. Posjet je odobrila tadašnja ministrica Milanka Opačić pa su dr. Beck i njegov kolega Ivan Šantek u dva dana pregledali 77 žena. Na veliko iznenađenje, utvrdili su da samo njih sedam ima zdravu štitnjaču.

'To mi bila možda najdraža akcija jer sam spoznao mnogo toga o riječi krivnja, kaznionica, majka, supruga... Često uzimamo stvari zdravo za gotovo, a tamo sam naučio da nije sve crno-bijelo, nego upravo u svih 256 tonova sive, ako ne i više', napominje dr. Beck.

Pokrenuo je i 'dr. Podcast', koji se može gledati na YouTubeu, a uz dvije marketinške stručnjakinje - suprugu Tajanu i Vesnu Babić - suorganizator je medicinsko-komunikacijskog samita Back Together s predavanjima brojnih poznatih panelista, otvorenim i besplatnim za zainteresirane građane. Kako stiže sve to?

'Naravno da ne stižem sve kako treba. Tako je angažman na televiziji doveo do toga da gotovo više i ne stignem raditi u privatnim poliklinikama, a smanjio se i život na društvenim mrežama, kao i produkcija podcasta. Uvijek nešto pati, ali se trudim da to nije obitelj. Ne možeš pohvatati sam sve te konce, pa je OK i pustiti jednog da odleprša, a kad se opet ukažu vrijeme i prostor, nastaviš dalje. Prihvaćam tu fluidnost života, štoviše draga mi je. Imam osjećaj da ljudi jako pate zbog gubitka privida kontrole nad životom, stoga prihvaćam da nemam kontrolu i da naprosto budem prisutan. Pazim da budem tu za ljude, a to su prije svega moje cure', kaže dr. Beck, otac sedmogodišnje Lole.

Na nagradi Komunikator godine čestitao mu je 2021. i ministar Vili Beroš, a koji se još upinje pokrenuti reformu zdravstva do kraja mandata. Što bi, po mišljenju dr. Becka, svakako trebalo napraviti?

'Smatram da živimo neki twilight zone život ovdje - političke odluke i papiri, pa provedba toga i osiguranje kvalitete i menadžment često nisu na istoj strani priče. Gledam to kao odvoz smeća u Zagrebu, s jedne strane gledamo Švicarsku i njezin model vrećica, a s druge strane ljudi kopaju po kontejnerima da prežive, pa sad ograđujemo kontejnere. Slično je u zdravstvu. Gledamo u neke sustave i nadamo se kopijama, umjesto da se uhvatimo u koštac s problemima koji su rješivi, nadohvat ruke. Ne vjerujem u zdravstvenu reformu kao dokument, ali vjerujem da znanstveno-akademska i politička klika mogu konsenzualno napraviti strategiju za narednih 50 godina, pa da krenemo u pravom smjeru, bez obzira tko je na vlasti. Gledano iz pozicije liječnika, apsurdno je to da dva zanimanja kojih fali na tržištu, liječnika i soboslikara, ne možete staviti u istu rečenicu po satnici i korekciji cijena u odnosu na inflaciju', zaključuje dr. Beck.

O Vizionaru godine

Dr. Natko Beck nominiran je za nagradu Vizionar godine u kategoriji društvo s još četvero kandidata: programskom savjetnicom Zaklade Solidarna Marinom Škrabalo, izvanrednom učenicom Emom Donev, voditeljem Zvjezdarnice u Višnjanu Koradom Korlevićem te voditeljem transplantacijskog tima Zavoda za abdominalnu kirurgiju Kliničke bolnice Merkur Stipislavom Jadrijevićem. Dobitnici u svih pet kategorija, o kojima će odlučiti žiri - uz društvo, tu su još biznis, tehnologija, kultura i sport - kao i krovne nagrade Vizionar godine bit će proglašeni na konferenciji 9. veljače, kada će se s ključnim predstavnicima gospodarstva i društva pokrenuti diskusija o glavnim temama za razvoj Hrvatske.