NATO je sinoć službeno proglasio operativnom prvu fazu proturaketnog štita čiji je cilj zaštita Europe od raketnih projektila s Bliskog istoka, osobito iz Irana. Iščekuje se odgovor Moskve i moguće okretanje ruskih raketa prema zapadu
Nakon što je projekt predvođen Amerikancima, kojemu se žestoko protive Rusi, postao operativan, očekuju se reakcije s druge strane nekadašnje 'željezne zavjese'.
'Obrana od projektila je od suštinskog značenja. Mi smo pred stvarnim prijetnjama', rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u Chicagu, gdje se u nedjelju i ponedjeljak održava summit Saveza.
Šefovi država i vlada 28 zemalja članica obznanili su da je prva faza razvoja (prijelazni kapacitet) gotova, a ostale tri faze predviđene su do 2020. godine.
'Ovo je prvi korak prema našem dugoročnom cilju da osiguramo potpunu zaštitu za cjelokupno stanovništvo, teritorij i snage europskih zemalja', rekao je Rasmussen.
Glavna prijetnja, prema NATO-u, ne dolazi iz Rusije, kao za vrijeme Hladnog rata, već iz zemalja Bliskog istoka opskrbljenim raketama koje mogu doseći europsko tlo. U to se ubraja oko 30 zemalja, ali Iran je jasno identificiran kao potencijalna opasnost jer je proizveo balističke rakete dometa do 2.500 kilometara koje mogu pogoditi jugoistok Europe.
Štit čini moćan radar instaliran u turskoj Anadoliji i presretače raspoređene na američkim fregatama tipa Aegis u Sredozemlju, a do 2020. aktivirat će se i sustavi SM-3 postavljeni u Poljskoj i Rumunjskoj. Zapovjedništvo će biti u bazi Rammstein u Njemačkoj.
Projekt proturaketnog štita s godinama je postao jabuka razdora između NATO-a i Rusije nakon pada Berlinskog zida.
Moskva smatra da štit predstavlja prijetnju za njezinu sigurnost te traži da bude uključena u sustav ili da dobije jamstva da njegov cilj nisu ruski sigurnosni kapaciteti. NATO, međutim, to kategorički odbija, želeći zadržati sposobnost strateškog manevriranja.
Ruski ministar obrane Anatolij Serdjukov početkom svibnja upozorio je da su pregovori dvije strane 'u slijepoj ulici', što je vidljivo i po tome što na summitu u Chicagu nema visokih ruskih dužnosnika.
Ako ne dobije ustupke od NATO-a, Rusija prijeti aktiviranjem vlastitog sustava za proturaketnu obranu i raspoređivanjem rakete tipa Iskander u Kalinjingradu, ruskoj enklavi pred vratima EU-a na Baltiku.
Govoreći o Rusiji, glavni tajnik NATO-a rekao je da će Savez nastaviti dijalog s Rusijom i izrazio nadu da će u 'određenoj fazi Rusija shvatiti zajednički interes za suradnjom u proturaketnoj obrani'.
