Prijedlog glavnog tajnika Jensa Stoltenberga dao bi zapadnom savezu veću ulogu u koordinaciji opskrbe Ukrajine naoružanjem, streljivom i opremom, kažu diplomati.

O planu će se raspravljati na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu na kojem će se obilježiti 75. godišnjica Sjevernoatlanskog saveza i obaviti pripreme za samit u Washingtonu u srpnju.

Sastanak će pokazati koliko su europski saveznici spremni podržati ratne napore Kijeva protiv Rusije u vrijeme kada je u američkom Konkresu blokiran paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara.

Prema planovima, NATO bi koordinaciju preuzeo od Ramstein skupine, ad hoc koalicije predvođene SAD-om za slučaj da, postane li ponovno američki predsjednik, Trump sreže vojnu pomoć Ukrajini.

NATO se kao organizacija dosad fokusirao na pružanje neborbene podrške Ukrajini kako bi izbjegao eskalaciju napetosti s Rusijom, dok su članice su na bilateralnoj osnovi Kijevu davale milijarde dolara u naoružanju.

NATO je zauzeo stav da se Ukrajina ne može priključiti savezu dok traje rat s Rusijom, ali da će članica postati u nekom trenutku u budućnosti.

Diplomati upozoravaju da su razgovori o prijedlogu u ranoj fazi i da je nejasno hoće li paket vojne pomoći od 100 milijardi eura biti prihvaćen i kako će se financirati. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom 32 članice.

Sastanak se odvija u vrijeme kada savez traži nasljednika Stoltenberga koji je na dužnosti glavnog tajnika gotovo deset godina.

Nizozemskog premijera Marka Ruttea podupire 90 posto članica, uključujući SAD, Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku. No, protive mu se Mađarska zbog kritiziranja premijera Viktora Orbana i najnovije rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

Neki diplomati su se nadali da će se Stoltenbergov nasljednik izabrati već na sastanku u Bruxellesu, ali su kasnije rekli da će trebati još vremena. Drugi su ipak uvjereni da će Rutte na kraju biti imenovan.