Glavni grad Belgije u četvrtak je domaćin trima velikim sastancima na vrhu na kojima će dominirati tema ruske invazije na Ukrajinu i rasprava o idućim mjerama protiv Moskve kako bi daljnja međunarodna izolacija i otupljivanje njezine vojne moći bili što učinkovitiji. Popodne počinje dvodnevni redoviti proljetni samit EU-a, na koji je pozvan i američki predsjednik Joe Biden.

Na marginama tih samita održat će se sastanak na vrhu skupine G7, koju čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

Na samitu NATO-a, na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, čelnici će razgovarati o daljnjem jačanju obrane na istočnom krilu tog saveza.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u četvrtak je izjavio da je pred čelnicima NATO-a na stolu rješavanje najozbiljnije sigurnosne krize ove generacije. Objasnio je da će se današnji sastanak fokusirati na nastavak savezničke potpore Ukrajini i najavio da će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratiti čelnicima NATO-a. Istaknuvši da je temeljna zadaća NATO-a zaštita i obrana svih saveznika, glavni tajnik rekao je da će čelnici NATO-a razgovarati o potrebi ponovnog postavljanja politike odvraćanja i obrane.

Stoltenberg je rekao da je 'prvi korak uspostava četiri nove borbene skupine u istočnom dijelu Saveza u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj'. U borbenoj skupini u Mađarskoj sudjelovat će i hrvatski vojnici. Hrvatski sabor je prije nešto manje od dva tjedna izglasao odluku kojom se odobrava slanje 70 hrvatskih vojnika u Mađarsku.

Glavni tajnik NATO-a smatra da je Rusija otvorenom agresijom na Ukrajinu zatvorila vrata političkom rješenju krize. Rusija nikada nije ozbiljno shvaćala razgovore kojima se pokušavalo naći političko rješenje. Zbog toga NATO mora naći odgovore na nove izazove koje je donijela invazija Rusije na Ukrajinu. Ruska invazija osnažila je NATO, koji se prije toga nalazio u velikim problemima, te mu je ponovo dala svrhu.

Nekoliko je ključnih pitanja na koja će ovaj važni samit NATO-a morati dati odgovore.

Kako još NATO može pomoći Ukrajini?

Osim spomenute odluke da se ojača istočno krilo NATO-a, očekuje se da će saveznici ojačati kibernetičku obranu te povećati broj zajedničkih vježbi.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan izjavio je u srijedu da će SAD objaviti novi paket sankcija protiv ruskih političara i oligarha u četvrtak, kad se predsjednik Biden sastaje s čelnicima NATO-a. O koordinaciji paketa sankcija razgovarat će se i u petak s čelnicima skupine G7. Tema će biti i opskrba Europe energentima.

Prema njegovim riječima, Washington će razmotriti povećanje isporuke ukapljenog plina Europi u idućim tjednima da bi se smanjila njezina ovisnost o ruskim energentima. Međutim još nije iznesen konkretan plan na koji način to učiniti.

Kako će se Biden nametnuti?

Kriza u Ukrajini velik je test i za američkog predsjednika Joea Bidena te prilika da pokaže od kakvog je materijala iskovan, odnosno da su Sjedinjene Američke Države i dalje glavni jamac globalne sigurnosti, a posebno europske, naravno preko NATO-a. Velika pažnja svih bit će usmjerena na Bidena, od kojega se u Bruxellesu očekuje da predstavi važne smjernice pomoću kojih će se snažno odgovoriti na izazove globalnom sustavu sigurnosti nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Očekuje se da će Biden predstaviti u Bruxellesu nove sankcije ruskim političarima i oligarsima. Na sastanku NATO-a svakako će biti riječi o odgovorima na nepredviđene slučajeve koji se mogu dogoditi u slučaju ruske upotrebe kemijskog ili nuklearnog oružja. SAD također razmatra promjene vlastitih vojnih kapaciteta u istočnoj Europi.

Biden će se također koncentrirati na obvezu poštivanja ljudska prava 'kako bi odgovorio na sve veći priljev izbjeglica' iz Ukrajine. Američka administracija već je prozvala pripadnike ruskih oružanih snaga ističući da su počinili ratne zločine u Ukrajini.

Gdje je tu Hrvatska?

Hrvatsku će u četvrtak na samitu NATO-a u Bruxellesu predstavljati predsjednik Zoran Milanović, a u utorak, uoči samita, kazao je da 'NATO nije nikada doživio moždanu smrt, ali ima svoje probleme'. Hrvatsku svakako najviše zanima to da se problem bespilotne letjelice koja se srušila u Zagrebu raspravi na najvišoj razini NATO-a.

'Dron nisu uspjeli identificirati ni Mađari, to ne može raditi NATO, jer nema misiju ni sredstva. Osim ako ne uđemo u globalni svjetski sukob i prema članku 5. kontrolu našeg neba preuzme NATO, a u stvarnosti jedina država koja ima kapacitete za to je SAD', rekao je Milanović u utorak.

Kazao je da se ne osjeća dobro kada Rusija upotrebljava hipersonične projektile, a SAD ih nema. 'Trenutno mi je jako važno da to postane nešto što Amerika ima u svojem arsenalu, a zašto nema, ne znam', dodao je.

Hoće li sudjelovati Ukrajina?

Iako Ukrajina nije članica NATO-a, Volodimir Zelenski obratit će se skupu. Otkako je počeo rat u Ukrajini, Zelenski se videovezom obratio parlamentima niza zemalja pozivajući Zapad da učini više u borbi protiv ruskih snaga. Međutim, iako zemlje NATO-a pomažu Ukrajini donacijama humanitarne pomoći i pošiljkama oružja, direktna pomoć izostala je u prvom redu zato što ta zemlja nije članica NATO-a. Zelenski je tražio od američkog predsjednika Bidena da posjeti Kijev, što bi bio značajan dokaz podrške, ali ta opcija nikad nije ozbiljnije razmatrana u Bijeloj kući. Međutim Biden će se u petak uputiti u Poljsku, državu koja graniči s Ukrajinom i primila je milijune ukrajinskih izbjeglica.

Kako će Putin reagirati na zajedničku frontu Zapada?

Kremlj je ovog tjedna iznio nekoliko upozorenja NATO-u, a ona sugeriraju da je ruski predsjednik Vladimir Putin ljut na ljude u Ukrajini koji žele biti dio tog saveza. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u utorak za CNN da Putin još nije postigao svoje ciljeve u Ukrajini. Peskov, koji kaže da je svaki dan u kontaktu s Putinom, rekao je da je cilj i dalje riješiti se vojnog potencijala Ukrajine i da okupacija nije među ciljevima operacije.

Na inzistiranje da odgovori je li uvjeren da Putin neće koristiti nuklearnu opciju, odgovorio je da ako postoji egzistencijalna prijetnja za njihovu zemlju, onda se može koristiti nuklearno oružje u skladu s konceptom nacionalne sigurnosti.

Peskov je ovog tjedna upozorio da bi slanje mirovne misije NATO-a u Ukrajinu bilo 'nepromišljeno' i 'iznimno opasno'. Prethodno je poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao da će 'prijedlog za mirovnu misiju u Ukrajini službeno biti podnesen' na samitu NATO-a. SAD i NATO također vjeruju da bi se Bjelorusija 'uskoro' mogla pridružiti Rusiji u ratu protiv Ukrajine.

Rusija tvrdi da želi biti dio razgovora s globalnim savezima. Odgovarajući na nepotvrđena izvješća koja sugeriraju da SAD i zapadni saveznici procjenjuju može li Rusija ostati u skupini G20, ruski veleposlanik u Jakarti rekao je u srijedu da Putin 'želi ići' na samit u Indoneziji u studenom.

Hoće li akcije NATO-a biti učinkovite?

Biden i čelnici NATO-a tvrde da je rat u Ukrajini ujedinio zemlje članice NATO-a više nego ikad, ali samit u četvrtak mogao bi biti test snage i sposobnosti NATO-a. Premda ujedinjen u svojim akcijama da odgovori Putinu, NATO tek treba zaustaviti Rusiju koja ratuje u Ukrajini već mjesec dana. Dužnosnik u Vrhovnom stožeru savezničkih snaga u Europi, sjedištu vojnih operacija NATO-a u Europi, rekao je novinarima u srijedu da je Putinov rat u Ukrajini 'apsolutno' doveo NATO i njegove zemlje članice u opasnost. Drugi dužnosnik rekao je da je rat stvorio 'novu stvarnost' za saveznike u NATO-u.

'Shvaćamo da su Putin i njegov bliski krug posve nepromišljeni ljudi. Ne mare za ljudski život. Oni javno lažu da bi prikrili svoje vojne operacije. Putin je potpuno promijenio svoj govor prema Zapadu i on je pun duboke mržnje prema našim društvima, našim vrijednostima, tako da procjenjujemo da je on opasan i da je savez stvarno ugrožen', rekao je dužnosnik u srijedu za CNN. Zelenski je ranije ovog mjeseca ustvrdio da je NATO-ov članak 5., načelo kolektivne obrane, slabiji nego ikad. Sugerirao je da neke od 30 članica tog saveza neće djelovati ako se ruska vojska pomakne izvan granica Ukrajine jer su se 'uplašile', strahujući od novog svjetskog rata.

Na marginama o novom čelniku ili čelnici NATO-a

Norvežaninu Jensu Stoltenbergu ove jeseni istječe mandat na poziciji glavnog tajnika NATO-a i već se počelo spekulirati o nasljedniku. Drugi mandat završava mu u rujnu, a njegov nasljednik treba biti izabran krajem lipnja. Mnogi diplomati, kako prenosi news portal Politico, ističu kako je vrijeme da na to mjesto dođe žena te se pozivaju na francuski Les Echos, a on kalkulira imenima šest najboljih kandidatkinja koje bi mogle naslijediti Stoltenberga.

Kao favoritkinju ističu upravo bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, a koja je, kako podsjećaju, već bila u NATO-u, točnije na mjestu pomoćnice glavnog tajnika. Međutim čini se da od toga za sada neće biti ništa jer bi Stoltenberg mogao produžiti mandat za još jednu godinu zbog rata u Ukrajini, izvijestili su u četvrtak norveška televizija TV2 i dnevnik Dagens Naeringsliv, pozivajući se na neimenovane izvore.

Na pitanje u srijedu hoće li ostati glavni tajnik NATO-u, Stoltenberg je rekao da takvu odluku trebaju donijeti zemlje članice. Ostanak Stoltenberga na čelu NATO-a dok traje kriza u Ukrajini svakako bi bio logičan izbor.