Reklo bi se da švedski premijer nema puna briga. Javne financije su snažne, gospodarstvo raste, a ove godine navršavaju se dva stoljeća od posljednjeg švedskog rata. Pa ipak, Fredrik Reinfeldt, koji je vodio svoju zemlju u vrijeme velike europske ekonomske krize, našao se pred zidom. Šest mjeseci uoči izbora, njegova Umjerena stranka loše stoji u anketama u odnosu na vodeće socijaldemokrate
Osam godina na vlasti rezultiralo je zamorom birača. No još je jedan, neobičniji razlog nezadovoljstva Šveđana - smatraju da su im se porezne stope previše survale.
Švedska je nekoć bila poznata po najvećim poreznim stopama na svijetu, a sada je 5. na toj ljestvici, prema podacima OECD-a. Otkad je došao na vlast 2006., Reinfeldt je srezao porezno opterećenje sa 48 na 44 posto BDP-a.
U razgovoru za Wall Street Journal, Reinfeldt je rekao da je to 'povijesna promjena', kakvoj se prethodno nije mogao nadati da će je dočekati za vrijeme svog životnog vijeka. 'Mnogi porezi koji su bili loši za švedsku ekonomiju su ukinuti ili smanjeni', dodao je premijer.
Ta strategija osigurala mu je dvije izborne pobjede, ali se sada dižu socijaldemokrati, koji Reinfeldtovo smanjenje poreza vide kao krivca za urušavanje standarda infrastrukture i škola, gdje učenici nižu sve slabije ocjene.
Reinfeldt je izbrisao porez na bogatstvo i nasljeđe, pet puta smanjivao porez na dohodak, a dvaput porez na dobit.
Iako najavljuje da u idućem mandatu ne predviđa daljnje smanjenje poreznih stopa, već planira povećati porez na alkohol i duhanske proizvode, pitanje je može li mu to osigurati izbornu pobjedu.
Više o toj temi možete pročitati ovdje
