Ruska invazija na Ukrajinu sukob je kojim dominiraju dronovi, a NATO pomno prati razvoj situacije i uči kako brže reagirati. Bespilotni sustavi koriste se u ovom ratu više nego u bilo kojem drugom sukobu u povijesti jer služe kao izvori obavještajnih podataka, ali i kao sredstvo za precizne udare
Dronovi dolaze u različitim oblicima i veličinama – od manjih, komercijalno dostupnih modela, do većih, vojnih bespilotnih letjelica. Njihova je upotrebljivost iznimna, a očekuje se da će igrati ključnu ulogu u budućim sukobima.
Dronovi vođeni AI-jem
Ukrajinski vojnik koji radi s bespilotnim sustavima izjavio je za Business Insider: 'Ono što radimo u Ukrajini definirat će ratovanje u sljedećem desetljeću.'
Zapadne zemlje pomno prate razvoj situacije. Švedski ministar obrane Pål Jonson istaknuo je da je jedna od ključnih lekcija iz ovog rata potreba za većim autonomnim kapacitetima. Ukrajina je tako razvila dronove vođene umjetnom inteligencijom i druge autonomne sustave, a inovacije u ovom području napreduju iznimnom brzinom.
vezane vijesti
'Razmjeri i brzina tehnološkog razvoja u Ukrajini natjerali su nas da postanemo svjesni toga koliko je važno ulagati u ovo područje', rekao je Jonson.
Švedska je prošlog mjeseca objavila da je razvila tehnologiju rojeva dronova, a ona omogućava koordiniranu suradnju letjelica različitih veličina. Na tome rade i mnoge druge zapadne zemlje u suradnji s industrijskim partnerima. Kao i ostale članice NATO-a, Švedska ulaže u tehnologiju suprotstavljanja dronovima i naoružane bespilotne sustave.
Tehnologija rojeva dronova
Ta je zemlja razvila tehnologiju rojeva dronova za manje od godinu dana, što je proces koji bi u uobičajenim uvjetima trajao pet godina.
Ova brzina postignuta je korištenjem 'nešto nekonvencionalnijeg' pristupa, uključujući blisku suradnju između švedske vojske, njezine agencije za nabavu i drugih institucija. Švedska se u ožujku 2024. pridružila NATO-u i jedna je od članica koje premašuju prag od dva posto izdvajanja BDP-a za obranu.
Tako intenzivno ulaže u dronove, ali nije jedina NATO-va članica koja to čini. Velika Britanija i Latvija prošle godine osnovale su 'koaliciju za dronove' radi njihove nabave za Ukrajinu. Koalicija ima 17 članica, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Kanadu, a prošlogodišnja sredstva dosegnula su 1,8 milijardi dolara.
Latvijski ministar obrane Andris Sprūds rekao je za Business Insider da njegova zemlja jača sposobnosti dronova 'na svim razinama nacionalnih oružanih snaga'. Istaknuo je da rad u koaliciji ne pomaže samo Ukrajini – budući da latvijske tvrtke proizvode dio tih dronova, tehnološki razvoj i prilagodba donose ogromne koristi i za njihovu obranu.
'Koalicija je značajno doprinijela razvoju latvijske industrije dronova', rekao je Sprūds.
U Ukrajini su, kako kaže, bespilotne letjelice 'dokazale svoju ključnu ulogu u modernom ratovanju’.
Priprema za rat dronovima
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prošlog mjeseca izjavio je da dronovi mijenjaju način ratovanja, istaknuvši taj pomak kao jednu od ključnih lekcija iz sukoba u Ukrajini.
Rekao je da NATO koristi tehnologiju dronova u operacijama na Baltičkom moru za obranu od ruskih hibridnih napada, uz 'tradicionalnije' vojne sustave poput brodova i zrakoplova.
Međutim postoji opasnost od prebrzog razvoja. Tehnologija dronova i sustavi za njihovo suzbijanje brzo se mijenjaju u Ukrajini. Prevelika proizvodnja bez mogućnosti poboljšanja mogla bi dovesti do toga da neki od njih ubrzo postanu zastarjeli.
Vojni analitičari tvrde da je ključno biti spreman – imati industriju koja prati, uči i razvija se te je spremna proizvoditi u velikim količinama, kao i vojsku koja je osposobljena koristiti te sustave kada to bude potrebno.
