Iako se javni duga Republike Hrvatske opasno približava udjelu od 80 posto u nacionalnom BDP-u, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak većim problemom od toga smatra nedostatak rasta BDP-a.

'Ako imaš rad i proizvodnju, imaš i šansu vratiti svoje dugove. Ako režeš javnu potrošnju – a srezali smo je kako bismo koliko-toliko nadzirali javni dug i deficit – smanjuješ BDP. Mi smo ga time smanjili za 1 do 1,5 posto. Iz tog negativnog vrtloga možemo samo provedbom reformi u mirovinskom, zdravstvenom, poreznom sustavu, a to smo, moramo priznati, propustili učiniti u prvoj godini mandata. Za takve je reforme potreban konsenzus ne samo u Vladi, nego i u općem političkom sustavu. Jedino tako ćemo budućim generacijama ostavili bolju Hrvatsku', ustvrdio je Vrdoljak.

Vlada je, ističe, manjim reformama ostvarila određene pomake, nedovoljne za neometan povrat dugova.

'U našem je deficitu ove godine više od deset milijardi kuna kamate na obveze iz posljednjih dvadeset godina. Tko je te dugove stvarao i usput uništavao gospodarstvo? I umjesto da donosimo ključne odluke kako bismo smanjili dugove i postigli gospodarski rast, mi se i dalje bavimo ideološkim pitanjima', predbacuje opoziciji nametanje neproduktivnih tema.

Ništa od velikih reformi do izbora

Vrdoljak potvrđuje izjave potpredsjednice Vlade i šefice HNS-a, Vesne Pusić, da u posljednjoj godini mandata neće biti velikih reformi. Nedovoljno je vremena i za njihovu provedbu, a kamoli za učinke.

'Zemlju smo preuzeli s padom BDP-a od šest posto u 2010. godini i puno većim dugovima, no trendove smo okrenuli. Na početku mandata 226.000 zaposlenih nije redovito primalo plaće. Danas ih je 25.000! Usporedite stanje u industriji, energetici… na početku i potkraj mandata i vidjet ćete kolike su to razlike', navodi konkretne rezultate rada Vlade.

Brojnost jedinica lokalne samouprave misli da nije presudna, koliko njihova mogućnost samostalnog opstanka, što bi trebao biti kriterij prema kojemu će funkcionirati i postojati. Tako smatra i da lokalni dužnosnici mogu biti profesionalci ako to njihove općine i gradovi mogu platiti. Ipak, ključne reforme vidi u drugim područjima, posebice u obrazovanju.

'Ideolozi' na ulicama očerupali zlatnu koku

Kriza poslovanja Imunološkog zavoda, te institucije od posebnog nacionalnog interesa, rezultat je dvadesetogodišnjeg lošeg upravljanja i nebrige.

'Dva mjeseca nakon što sam prije godinu i pol postao ministar gospodarstva, oni su izgubili proizvodne licence jer tamo nitko nije dvadeset godina ulagao u proizvodnju. HALMED im je, zbog ulaska u EU, morao oduzeti licence jer nisu zadovoljili procedure. Molio sam HALMED da im da barem privremene dozvole ako je moguće, ali standardi EU-a to priječe. To što nitko nije ulagao u Zavod dvadeset godina, a znali su da moraju, nije problem HALMED-a. I sada mi sve to moramo počistiti za šest mjeseci?! Napravit ćemo u devet, ali nećemo tim ljudima ostati dužni. 'Ideolozi' koji su sada na ulicama, očerupali su tu zlatnu koku. Ti ljudi imaju znanje, tehnologiju, tržište, ali su izgubili licencu. Sada tražimo model opstanka i očekivao sam da će im HZZO dati pet milijuna kuna pozajmice za plaće i pokretanje proizvodnje, ali oni ne mogu, pa ćemo razgovarati s bankom da se to pokrije. O dokapitalizaciji će odlučivati Vlada u četvrtak', najavljuje Vrdoljak koji je to predložio Vladi još prije dva tjedna.

Tvrdi da će što je moguće ranije pokrenuti proizvodnju i sačuvati zalihe krvne plazme, čiji rok valjanosti istječe. U Vladi su svjesni da je proizvod Imunološkog zavoda znatno jeftiniji i kvalitetniji od uvoznog, zbog čega najozbiljnije shvaćaju rješavanje poslovanja Zavoda. Planiraju ulazak strateškog partnera i ulaganje u nova postrojenja, a dotad će Vlada skrbiti za isplatu plaća i pokretanje proizvodnje.

INA će zadržati industrijsku proizvodnju

Amerikanci će biti medijatori između INA-e i MOL-a pod uvjetima koje odredi Vlada RH, no to neće raditi State Department, nego američki stručnjaci.

'Na pregovorima ću prije svega insistirati na poštivanju hrvatskih zakona kada je u pitanju ustroj i funkcioniranje INA-e, a onda da što prije riješimo arbitraže. Čuvat ću industrijsku proizvodnju INA-e dok god budem ministar. Oko strategije razvoja moramo se dogovoriti s MOL-om kao ključnim partnerom. Ta strategija, međutim, ne može biti neprofesionalno predstavljena na papiru članovima Uprave INA-e tri sata prije sastanka, bez konzultacija s Vladom RH i Ministarstvom gospodarstva, s takvim odlukama kao što su gašenje rafinerije u Sisku i odgađanje modernizacije rafinerije u Rijeci. I ne pomišljam na zatvaranje rafinerije u Sisku, jer nafta proizvedena u Hrvatskoj mora se tu i prerađivati. Podaci iz 2012. godine pokazali su da je to isplativ posao i u MOL-u su rekli da to treba ozbiljno razmotriti. INA-om se upravlja na temelju dioničarskog ugovora nastalog korupcijskim djelovanjem bivšeg premijera Sanadera, što je potvrdio i Vrhovni sud. Sada tražim potpisivanje novog dioničarskog ugovora i zbog toga me iz MOL-a napadaju i pokušavaju javno dezavuirati. Kada bi bili iskreni i pošteni, priznali bi da moramo napraviti novi ugovor, no oni mi o novom modelu korporativnog upravljanja ni o strategiji ništa nisu predložili. Očekujem da će arbitražni postupak za poništenje koruptivnog dioničarskog ugovora biti pri kraju u drugoj polovici 2015. godine', pojašnjava ministar Vrdoljak stanje oko INA-e.

Prvo slavonska, a onda jadranska nafta i plin

Crpljenje nafte iz jadranskog podmorja dovodi se u pitanje, kako zbog mogućnosti ekološke katastrofe zbog eventualnog izlijevanja u more, tako i zbog navodno nedovoljnih zaliha nafte i pada njezine cijene na svjetskom tržištu. Vrdoljak, pak, tvrdi da nitko ne zna koliko je uistinu ugljikovodika u Jadranu.

'S talijanske strane Jadranskog mora je 280 bušotina i proizvode uglavnom plin, nešto malo i naftu, već 25 godina. S naše strane je samo 12 bušotina! Kome je u interesu neiskorištavanje plina s naše strane Jadrana? Možda trgovcima plinom? Potencijale koje imamo moramo pokušati iskoristiti. Velik broj tvrtki dao je ozbiljan novac za podatke o ugljikovodicima u Jadranu, otvorili su svoje urede u Zagrebu i 3. studenoga dat će ponude za istraživanje. Ako ja nisam dobro procijenio količine plina i nafte u jadranskom podmorju, zašto bi ozbiljne svjetske kompanije ulagale toliki novac u istraživanje, a ugljikovodika nema?

Želim da Hrvatska s vlastitom proizvodnjom plina i nafte bude što manje ovisna o uvozu, da imamo dovoljno plina za naše potrebe i da u opskrbi možemo pomoći našim susjedima Slovencima, Mađarima, Austrijancima… te da budemo regionalno energetsko čvorište', optimističan je ministar Vrdoljak.

Nakon što pristignu ponude i analizira ih se mjesec, dva, počinju pregovori o podjeli proizvodnje. U prvom kvartalu 2015. Vrdoljak očekuje potpisivanje koncesijskih ugovora za istraživanje na moru. Potom će se dvije godine istraživati, čime počinje industrijski zamah. Proizvodnja može krenuti već za četiri godine, ovisno o rezultatima istraživanja.

'Očekujem prvo proizvodnju dodatnih količina nafte i plina u Slavoniji. Već krajem veljače zatvaramo natječaj na kopnu i ako tu budemo imali ponuda, puno brže će krenuti proizvodnja nego na moru, iakoa su količine na moru vjerojatno veće. Poslije tih projekata Hrvatska i energana u Osijeku, ali i bilo koji drugi plinski potrošač, imat će najjeftiniji energent u regiji i to vam mogu obećati. Koji će to biti cjenovni razred, pokazat će vrijeme. Siguran sam da će nova toplana i energana u Osijeku biti isplativa', zaključuje Ivan Vrdoljak.