Lidija Ignac u međuvremenu je završila srednju školu i traži posao, dok će dvije godine mlađa Željka Balog uskoro njezinim stopama. Danas nerado pričaju o tome što im se događalo, a zbog čega su pravdu potražile i sudskim putem, iako kažu da im 'nije drago samo zbog sebe, nego zbog drugih'.

'Osjećala sam se povrijeđeno i tužno, a emocije su me savladale kad nam je vlasnica te trgovine rekla da ne možemo na praksu zbog toga što jesmo', prisjetila se Lidija na medijskoj konferenciji koju je u Kući ljudskih prava organizirao Centar za mirovne studije.

Ta je nevladina udruga, zajedno s udrugom Romi za Rome, ali i Uredom pučkog pravobranitelja, bila uključena u cijelu priču koja je rezultirala prvom presudom u Hrvatskoj kojom je utvrđena diskriminacija dviju mladih Romkinja.

U potrazi za školskom praksom, koju moraju odraditi da bi mogle pratiti redovitu nastavu, obratile su se vlasnici jedne trgovine u Varaždinu. Nažalost, doslovno im je rečeno da 'neće biti primljene na praksu jer su Ciganke'.

'Prvo sam pomislila da ću pasti razred ako ne budem išla na praksu', evocirala je ružne uspomene Željka Balog

Kad je početni šok prošao, Željka i Lidija su sve rekle roditeljima koji su odlučili upitati za savjet udrugu Romi za Rome pa je donesena zajednička odluka o sudskoj tužbi. Nakon provedenog postupka, za koji odvjetnica Tihana Gregov kaže da je vođen 'etički, hrabro i na visokostručnoj razini', presuđeno je u korist Željke i Lidije.

'Iako se išlo na individualnu zaštitu žrtava, važno je bilo ukazati i na pojavu, ali i na to kako se društvo nosi s time. Reakcija društva, odnosno Općinskog suda u Varaždinu, pozitivna je, iako tužbeni zahtjev za odštetu nije usvojen u cijelosti', rekla je odvjetnica Gregov. Ime trgovine, niti njezine vlasnice, nisu navedeni, jer proces još nije pravomoćno okončan

Za Bajru Bajrića iz udruge Romi za Rome slučaj dviju djevojki iz Međimurja samo je jedan od mnogih, a onemogućavanje pohađanja prakse Željki i Lidiji, po njemu, otvara pitanje kako romska djeca uopće mogu završiti školu, a potom se i zaposliti.

Zar su ime, prezime i izgled tih djevojaka narušavali barokni stil u Varaždinu? Najvjerojatnije bi tako uradili i drugi, pa je ovo poruka svima, posebno poslodavcima, da se to više ne može događati, niti se tako postupati s ljudima', rekao je Bajrić. Podsjetio je i da je cijeli slučaj izazvao čuđenje jer je privukao veliku pozornost.

'Postavlja se i pitanje kako Rome uključiti u rad, a potom i zajednicu, odnosno kako im omogućiti da se zaposle ako im se zbog stereotipa brani da se obrazuju. Romi su ugroženi i drugdje u Hrvatskoj, ali tamo nema Bajre ni Centra za mirovne studije da rješava njihove probleme', upozorio je Bajro Bajrić.

Po podacima koje je iznijela Lucija Kuharić iz Centra za mirovne studije, a koji su nastali kao rezultat istraživanja otprije tri godine te udruge, Ureda pučkog pravobranitelja i Ureda za ljudska prava, četvrtina građana Hrvatske ima diskriminatorne stavove prema Romima, Srbima i osobama drugačije seksualne orijentacije

Po broju pritužbi pučkom pravobranitelju, njih čak 41 posto otpada na rasnu i etničku pripadnost, boju kože i nacionalno podrijetlo. 'Osim predrasuda koje postoje, više od polovice pripadnika nacionalnih manjina koji su nam se obratili smatra za sebe da su doživjeli neki oblik diskriminacije', upozorila je Tena Šimonović Einwalter iz Ureda pučkog pravobranitelja.

Iako nepravomoćna, presuda kojom je utvrđena diskriminacija prema mladim Romkinjama ne znači puno samo njima, kako su i same priznale, nego i drugima. Svoju su praksu odradile kod drugog poslodavca, kojem nije smetalo njihovo podrijetlo. Lidija je u potrazi za poslom, a uskoro će joj se priključiti i Željka. Vjeruju da budućem poslodavcu neće biti važno koje su etničke, rasne, nacionalne i bilo koje druge pripadnosti.